Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH nominirala bh. kandidate za ALMA 2023

Nakon zasjedanja Komisije za nominaciju bosanskohercegovačkih autora za ALMA 2023, te njenom odlukom, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je za Astrid Lindgren Memorial Award za 2023. godinu kandidirala četiri istaknuta bosanskohercegovačka pisca za djecu i mlade. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH od 2007. godine nominacijsko je tijelo za prijedlog kandidata iz Bosne i Hercegovine za Memorijalnu nagradu „Astrid Lindgren“ ( www.alma.se). Fond nagrade od 530.000  € najveći je u svijetu za dječiju i književnost za mlade, te druga najvrijednija nagrada za književnost u svijetu.

Ismet Bekrić - ISMET BEKRIĆ jedan je od najznačajnijih dječjih autora u Bosni i Hercegovini. Poznat je kako na Balkanu, tako i na području Alpe-Jadrana. Njegova izvrsnost u ovoj oblasti prepoznata je kroz razne nagrade u regiji i šire: vodeće nagrade u Bosni i Hercegovini, poput godišnjih nagrada Književnog društva Bosne i Hercegovine, Međunarodnog sajma knjiga u Sarajevu, te pojedinih izdavačkih kuća; nagrade za književne opuse kao što su “Skender Kulenović”, “Stazama Đetinjstva”, “Vezeni Most”, “Vitez Bajke” i dr.; regionalne i europske nagrade kao što su “Zmajeva”, “Mali princ”, “Dječje carstvo” i nagrada Alpe Adria “Riječi bez Granica” za najbolje knjige u srednjoj Europi, odnosno regiji Alpe-Jadran. Bekrićeve pjesme i priče prevedene su na dvadesetak jezika. Sam autor je sa slovenskog na bosanski preveo nekoliko knjiga, što se također spominje u bibliografiji.

Bekrićeva prisutnost u dječjoj književnosti traje više od pola stoljeća, a za to vrijeme objavio je više od 50 knjiga poezije, priča, bajki, scenarija, eseja i recenzija, te nekoliko prijevoda i knjiga za širu publiku. .

Što je to što književnost Ismeta Bekrića čini otvorenom i živom? Ponajviše, to je književna širina i senzibilitet; čini se da brišu granicu između književnosti za djecu i odrasle. Bekrićeve pjesme i priče rado čitaju i djeca i odrasli, a posebno odrasli koji u svojim srcima njeguju ljepotu vječnog djetinjstva. To je bila tema mnogih eseja i osvrta, što je ilustrirano u ulomku iz recenzije pjesnika i prevoditelja Josipa Ostija. Ova recenzija je objavljena u dvojezičnom (bosanskom i slovenskom) izdanju zbirke “Cipele Starijeg Brata – Čevlji Starejšega Brata” u prijevodu pjesnika Milana Dekleve:

„Mnoge Bekrićeve pjesme pokazuju da je on među pjesnicima koji na djecu gledaju kao na svjetsko očuvanje vječne mladosti. Zbog toga, unatoč tome što su prvenstveno namijenjene djeci, u nekim njegovim pjesmama mogu uživati ​​i odrasli, odnosno svi koji su sačuvali mladenački senzibilitet... Njegove pjesme nisu samo divan pratilac mladima, već i dragocjen. jedan na putu iz djetinjstva u odraslu dob, put koji bi neke čitatelje mogao čak dovesti do toga da i sami postanu dječji pjesnici.”

“A kad odrasteš, i dogodi se,

ne odlažite svoje igračke u kantu za smeće...”

Dodatno značenje Bekrićevog književnog stvaralaštva je to što je postalo stvaralački most između naroda i jezika. U Sloveniji je Bekrić preveo nekoliko knjiga sa slovenskog na bosanski. Osim toga, osnovao je “Latice”, časopis o književnosti i jeziku, čije su stranice mostovi prijateljstva i lijepih riječi. Bekrić njeguje i suradnju s ljudima koji su ih izbjegli u Švedsku, a koji su porijeklom iz Banje Luke, njegovog rodnog grada, i iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, njegove domovine. Ova plodna suradnja, koja uključuje i Društvo Banja Luka u Švedskoj, prvenstveno je usmjerena na pripremu i izdavanje knjiga i časopisa “Šeher Banja Luka”, obogaćujući korijene predaka novim granama i listovima i novim kreativnim okruženjima. U sklopu ove suradnje, Bekrić je nekoliko puta posjetio Švedsku, predstavljajući knjige koje su proizašle iz njegovog rada s Bosancima u Švedskoj, ali i vlastite knjige. Osim toga, učenici izvanškolskih programa i njihovi učitelji sudjelovali su u prevođenju Bekrićevih pjesama na švedski jezik.

Šimo Ešić - Šimo Ešić rođen je 6. februara 1954. godine u Brezi kod Tuzle (BiH). Diplomirao je jezik i književnost 1976. godine, radio je kao novinar Radio Tuzle i RTV Sarajevo, zatim kao urednik u izdavačkoj kući "Univerzal". Cijeli svoj život Ešić je posvetio djeci i radu s djecom – svom književnom radu i kulturnom angažmanu na području promicanja dječje književnosti i umjetničkog stvaralaštva za djecu. Godinama doprinosi afirmaciji i razvoju dječje književnosti u BiH i regiji i njenom boljem društvenom tretmanu, kako u svojoj zemlji, tako iu okruženju.

Zastupljen je u kompletima Dječja književnost naroda i narodnosti BiH u 20 knjiga i Hrvatska književnost za djecu i mlade u 25 knjiga, te u čitankama za 3., 4. i 5. razred devetogodišnje osnovne škole u BiH. . Zastupljen je i u brojnim antologijama u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Makedoniji, te u zborniku Egzil i u prestižnom leksikonu Tko je tko u Njemačkoj. Knjige su mu prevedene na njemački, švedski, makedonski, slovenski, bugarski, engleski, njemački, švedski, talijanski i albanski, a pojedine pjesme i pripovijetke prevedene su na brojne europske jezike.

Dobitnik je niza nagrada i priznanja – navodimo samo značajnija: prvi je dobitnik prestižne Nasiha Kapidžić-Hadžić Nagrade za poeziju, Banja Luka (2009.), glavne književne nagrade Dječjeg festivala humora Zlatno Gašino pero za književni rad i stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, Lazarevac, Srbija (2009), Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, Crna Gora (2006), Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, Sarajevo (2007.), Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, München, Njemačka, (2007.), Nagrada Fondacije za kinematografiju BiH za crtani film Pale World, Scenarij Šareni svijet, Sarajevo (2007.), Izdavači BiH i Nagrada Udruženja knjižara za životno djelo u dječjoj književnosti, Sarajevo (2009), Nagrada Mali princ za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u BiH, Tuzla (2009), prvi je dobitnik Jadranskih književnih susreta „Crikveničko sunce“ u Crikvenici, Hrvatska (2012.), te dobitnik Nagrade „Kraljica Katarina“ za poduzetništvo u kulturi, Mostar (2014.).

Dobitnik je Književne nagrade Šukrija Pandžo, Sarajevo (2019), Nagrade Planjax za izuzetan doprinos književnosti, Tešanj (2019), Nagrade Lukijan Mušicki za izuzetan doprinos razvoju književnosti za djecu i mlade, Beograd, Srbija ( 2021), Književna nagrada Mala vila za izvrsnost u dječjoj književnosti, Tuzla (2021) Nagrada Srebrno Planjaxovo pero, Tešanj (2022), Nagrada Najtiražniji pisac, Naklada Planjax, Tešanj (2022) i Grand prix Festivala dječje umjetnosti (FEDU) za izuzetan doprinos dječjoj književnosti, Sarajevo (2022). Godine 2008. nominiran je za Astrid Lindgren Memorial Award, najveću književnu nagradu za dječju književnost na svijetu, a nominacija je ponovljena 2019., 2020. i 2021. Godine 2009. dobio je Europsku nagradu za poeziju La Bohemina od Međunarodne klub iz Hamburga. Dobio je i najveće društveno priznanje rodnog grada – Tuzlansku plaketu (2011.). Osnivač je nevladine organizacije Društvo prijatelja knjige „Mali princ“ i međunarodne književne manifestacije „Vezeni most“, te Festivala dječje pjesme „Majski cvijet“. Član je Društva književnika BiH od 1974., Društva njemačkih književnika od 1998., Društva hrvatskih književnika od 2011. i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade od 2015. Živi kao slobodni umjetnik.

Ranko Risojević - Ranko Risojević rođen je 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Odrastao je sam s majkom. Svoje djetinjstvo u gradiću uz rijeku Unu opisao je u svom romanu za djecu i mlade “Dječaci s rijeke Une”, koji je uvršten na popise obavezne lektire u osnovnim školama. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, smjer matematika i fizika. Objavio je dvije popularne zbirke biografija za mlade i odrasle, “Veliki matematičari” i “Čuveni arapski matematičari”. Kraće vrijeme radio je kao profesor u srednjoj školi, a zatim kao urednik u izdavačkoj kući “Glas” u Banjaluci. Dobitnik je mnogih uglednih nagrada za rad za djecu i odrasle. Autor je nekoliko dječjih radijskih drama, koje su prevedene na mnoge jezike i emitirane na brojnim radijskim postajama u Jugoslaviji i drugim europskim zemljama. Jedna od njegovih najpoznatijih radijskih drama je “Priča o starom satu”, koja je emitirana na Radio Berlinu, prije i nakon pada Berlinskog zida. Radio Krakow emitirao je prijevod “Dječaci s rijeke Une” na poljskom jeziku. Ovaj roman je preveden i na makedonski jezik.

Njegova literatura za odrasle obuhvaća više od 50 djela proze, poezije, eseja i drama. Njegov roman “Bosanski vješalac” preveden je na engleski, ruski, njemački, češki, poljski i makedonski. Ovaj roman nalazi se na listama obavezne lektire za srednje škole u Bosni i Hercegovini. Njegova zbirka vinjeta “The Hum” objavljena je na talijanskom jeziku u dva izdanja. I njegova poezija i proza ​​prevedene su na mnoge jezike.

Među njegovim brojnim nagradama je i nedavna nagrada “Mali princ” koju je dobio za svoja djela za djecu u Subotici na Međunarodnom festivalu kazališta za djecu.

Za svoj frankofonski angažman i prijevod s francuskog dobio je nagradu Chevalier de l'Ordre des Palmes académiques.

Valerija Skrinjar Tvrz - Valerija Skrinjar-Tvrz je od samog početka pokazala da je pjesnikinja bogate mašte, stvarateljica ne po diktatu, već po unutarnjem pozivu, sa snažnom potrebom za oslobađanjem puta do neobuzdanog temperamenta i neobičnog senzibiliteta, osjetljiva na osjetilni svijet oko sebe. nju kritičkim pogledom prema svemu što je okružuje.

Valerija Škrinjar Tvrz je spisateljica svijeta svojim književnim radom i njegovim humanim univerzalnim značenjem, duboko okrenuta čovjeku kao slaboj trsci u svemiru, njegovim traumama, bliskim onome što ga kao vrstu povezuje u prošlosti i sadašnjosti.

Teme njezinih romana za djecu i mlade uvijek su svojevrsna čežnja za njezinim likovima u potrazi za srećom, koju svijet običnog iskustva nikako ne može zadovoljiti, pa se često kreću u krugovima začaranih krugova.

Ona je autorica koja svojim pripovjedačkim umijećem vrlo lako i nenametljivo ulazi u duše djece i osvaja ih.