Zaključci s okruglog stola „Perspektive industrijskog naslijeđa“
Dana 15. decembra 2023. godine, u Studiju urbanog dizajna Sarajevo, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Pedagoškog fakulteta i NK ICOMOS u BiH, a pod pokroviteljstvom Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, održan je okrugli sto „Perspektive industrijskog naslijeđa“.
Organizirana akademska rasprava okupila je stručnjake i znanstvenike iz regiona, čije zemlje dijele dio nedavne zajedničke industrijske prošlosti, s ciljem uspostave što kvalitetnije saradnje i povezivanja na polju razmjene iskustava i znanja u oblasti zaštite industrijskog naslijeđa. Učesnici okruglog stola su, kroz dvije održane sesije, predstavili stanje i perspektive zaštite industrijskog naslijeđa u zemljama bivše Jugoslavije, te otvorili mnoga aktuelna pitanja u istraživanju unutar ove oblasti.
Nakon izlaganja koja su predstavili: dr. sci. Miles Oglethorpe, prof. dr. sci. Sonja Ifko, prof. dr. sci. Nana Palinić, prof. dr. sci. Slavica Stamatović-Vučković, mr. sci. Goran Arčabić, prof. dr. sci. Anica Draganić, dr. sci. Tijana Veljković i doc. dr. sci. Maja Pličanić, otvorena je akademska rasprava te su doneseni sljedeći zaključci:
Najranjivijim se pokazalo industrijsko naslijeđe socijalističkog perioda, koje sve zemlje učesnice okruglog stola dijele svojom kulturnom historijom. Interregionalna saradnja se stoga nameće kao nužan okvir stručnog, institucionalnog i edukativnog djelovanja u promicanju potencijala industrijskog naslijeđa u procesima održivog razvoja.
Problem očuvanja industrijske baštine povezan je s aktuelnim društvenim, ekonomskim i ekološkim problemima, zbog čega je potrebno potaknuti politički interes za aktivnom zaštitom industrijskih građevina i lokaliteta (npr. projekti Evropske prijestolnice kulture u gradovima Rijeka i Novi Sad). Neophodno je uključivanje javnosti i građanstva kroz različite modalitete s ciljem njihovog motiviranja za zaštitu ovog naslijeđa. Problematiziranje i podizanje svijesti o predmetnoj oblasti moguće je kroz daljnje naučne aktivnosti (poput okruglih stolova, konferencija, tematskih brojeva časopisa).
Pojedine zemlje u regionu još uvijek nemaju registar svog industrijskog naslijeđa, čime bi ovakav vid saradnje i prezentacije omogućio bolju stručnu potporu i obostranu razmjenu iskustava u inventarizaciji industrijskih objekata i cjelina. Demarkacija područja industrijskih građevina i lokaliteta od kulturno-historijske važnosti se mora provesti u skladu s vrijednostima koje utjelovljuje, a koje je moguće definirati na temelju naučnih metoda predstavljenih na okruglom stolu.
Jednako važna preporuka je uvrstiti sadržaje industrijske baštine u programe visokog obrazovanja tehničkih i humanističkih znanosti.
Rezultate okruglog stola, izlaganja učesnika, potrebno je publicirati, čime bi se ostvario izuzetan doprinos širenju naučne misli u regionu, pa i dalje.
