Očuvanje i praćenje genetičke raznolikosti koristi okolišu i društvu
Ekološka kriza, zasjenjena prijetnjama masovnog izumiranja vrsta i uticaja klimatskih promjena, mogla bi biti jednako ozbiljna kako za ekosisteme tako i za ljudsko društvo. Međutim, postoje akcije koje bi mogle pomoći u suzbijanju ovog skrivenog, nedovoljno istraživanog problema, navodi se u novom članku u časopisu BioScience, čiji je autor međunarodni tim naučnika, među kojima je i bh. naučnica prof.dr. Belma Kalamujić Stroil.
Skrivena planetarna kriza već je dugo zanemarena, ali ozbiljna je koliko i nestanak vrsta i degradacija staništa. Genetička raznolikost, koja odražava razlike u DNK unutar prirodnih vrsta i populacija i ključna je za njihovu sposobnost prilagođavanja u vremenima promjena, gubi se alarmantnom brzinom. Tim od 28 autora koji predstavljaju 16 zemalja, među kojima je i prof.dr. Belma Kalamujić Stroil iz Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu, objavio je članak u prestižnom časopisu BioScience koji skreće globalnu pažnju na ovaj problem. Prema članku, gubitak genetičke raznolikosti može uticati na otpornost vrsta na promjene u okolišu i rezultirati gubitkom važnih usluga koje društvo dobiva iz prirode. Jednom kada genetička raznolikost nestane, može biti potreban i čitav milenij da bi se vratila na početni nivo.
"Znamo da genetička raznolikost opada, da se taj proces događa brzo i da kao posljedicu priroda gubi otpornost u trenutku kada nam je najpotrebnija", kaže glavni autor članka Sean Hoban iz Arboretuma Morton, SAD. "Genetička raznolikost nije vidljiva golim okom i u mnogim slučajevima se uruši mnogo prije nego što se posljedice toga mogu uočiti na nivou populacija neke vrste."
Kao što je prikazano u ovom naučnom radu, naučnici sada mogu dokumentovati promjene u genetičkoj raznolikosti i osmisliti akcije koje će pomoći u njenom očuvanju. Dokazi na osnovu korištenja muzejskih primjeraka i skupova genetičkih podataka prikupljanih desetljećima pokazuju da genetička raznolikost opadne mnogo prije nego što vrste nestanu. Autori se u radu također koriste nalazima Living Planet Index, koji pokazuju da su se populacije prirodnih vrsta smanjile za 68%, da bi prognozirali dramatične gubitke genetičke raznolikosti (više od 50% gubitka za mnoge vrste), ako se ne poduzmu zaštitne mjere. Trenutni gubici već čine prirodne i ljudske sisteme, od koraljnih grebena preko farmi do urbanih parkova, vrlo ranjivim na ekstremne događaje poput toplinskih udara.
Tehnološki napredak olakšava praćenje stanja genetičke raznolikosti
Praćenje genetičke raznolikosti (izravna analiza DNK unutar vrsta tokom vremena) može pomoći u otkrivanju ranjivosti. Autori ističu da zbog velikih tehnoloških dostignuća u genomskom sekvenciranju u posljednjih 20 godina praćenje genetičke raznolikosti postaje sve pristupačnije. Međutim, u članku se objašnjava, tehnologija mora biti dostupna globalno, potrebne su stručne smjernice za njezinu najučinkovitiju upotrebu, podaci moraju biti otvoreni i dostupni, a znanje mora biti sintetizirano kako bi ga kreatori politika mogli efikasno koristiti.
Ostala dostignuća omogućavaju sveobuhvatno praćenje ovog skrivenog i zanemarenog nivoa biološke raznolikosti, uključujući inovativne javne politike i zakonodavstvo, rastuću saradnju i napore na izgradnji kapaciteta, kao i baze podataka koje čuvaju i čine javno dostupnim eksponencijalno rastuće genetičke podatke. Naučnici također osmišljavaju pouzdane, lako mjerljive pokazatelje, koji u nekim slučajevima mogu zamjeniti genetičke podatke poput ekološke raznolikosti ili veličine populacije. Ovakvi pokazatelji će omogućiti praćenje stanja genetičke raznolikosti i u zemljama u kojima se genetičke laboratorije suočavaju s tehnološkim ili finansijskim preprekama. Naučna zajednica za očuvanje genetičke raznolikosti prihvaća FAIR principe (podaci bi trebali biti pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovo upotrebljivi), što znači da se podaci prikupljeni za osnovna istraživanja mogu ponovo koristiti za očuvanje, i obrnuto. Na kraju, saradnja i povećani kapaciteti pomažu u unapređenju znanja u neistraženim geografskim regijama, uključujući tropske krajeve.
"Potrebna je obavezanost od strane država i nedržavnih aktera poput gradova i nevladinih organizacija koje mogu napraviti promjenu u zaštiti ovog temelja biološke raznolikosti", kaže Cristiano Vernesi, predsjedavajući GBIKE COST akcije, koja je učestvovala u studiji, a u kojoj je prof.dr. Kalamujić Stroil također jedan od predstavnika Bosne i Hercegovine.
Globalne inicijative za očuvanje genetičkog diverziteta
Nalazi i smjernice predstavljeni u članku dolaze u pravo vrijeme. Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD), čija je članica i BiH, u procesu je kreiranja obaveza i ciljeva za narednih 10 godina i dalje. Razmišljajući o potrebi da se zaustavi gubitak biodiverziteta i osigura njegova održiva upotreba, CBD zamišlja svijet koji „živi u skladu s prirodom“. Druge globalne inicijative takođe imaju za cilj snažan napredak u narednoj deceniji, poput Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija i Strategije biološke raznolikosti Evropske unije. Te vizije zahtijevaju hitne i hrabre obveze. Ovaj članak pruža smjernice za primjenu informacija o genetičkoj raznolikosti za ispunjavanje ovih obaveza.
Članak je dostupan na sljedećim linku:
https://academic.oup.com/bioscience/article-lookup/doi/10.1093/biosci/biab054
(doi: 10.1093/biosci/biab054)
