Održan okrugli sto o temi „Bosna i Hercegovina i Evropska unija: Šta sada?“

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Panevropska unija Bosne i Hercegovine održali su u četvrtak 7. novembra 2019. godine okrugli sto o temi „Bosna i Hercegovina i Evropska unija: Šta sada?“. Skup je održan u prostoru EU Info centra, a tema je potaknuta odlukom Vijeća Evropske unije da ne otvori pregovore o proširenju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, državama koje su napravile broje reforme i učinile kompromise, a što ima i implikacije za ostale države regije zapadnog Balkana.

Skup je otvorio dekan Fakulteta političkih nauka UNSA prof. dr. Sead Turčalo, istaknuvši da se cijela regija nalazi na periferiji EU, a  kada se pročita posljednje mišljenje Evropske komisije za BiH, onda se za BiH i Kosovo (koji još nemaju kandidatski status) može reći da su na periferiji periferije integracija.
„Iako u BiH postoji deklarativno konsenzus o putu ka BiH, uvjeren sam da onog trenutka kad dođe do konkretnih reformi, pojavit će se problem implementacije jer je jedna od ključnih reformi koje EU zahtijeva izmjena načina i unutrašnje strukture odlučivanja u BiH“, pojasnio je prof. Turčalo.

Predsjednik Panevropske unije u BiH i bivši ambasador BiH pri EU Osman Topčagić napomenuo je da se i ranije događalo da Evropska komisija predloži otvaranje pregovora, u ovom slučaju za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a da Vijeće EU to ne učini. No, prema njegovom mišljenju, u ovom slučaju je razlika jer se takva odluka na neki način odnosi i na druge zemlje čije su aspiracije punopravno članstvo u EU. Pojasnio je da se sada otvara priča o samom procesu proširenja EU, odnosno koliko je on uspješan i koliko se države uključene u taj proces unatoč formalnom napretku zapravo iznutra mijenjaju, koliko usvajaju evropske standarde i vrijednosti te koliko u praksi provode zakone koje usvajaju. U tom smislu postoji nezadovoljstvo u EU zbog toga, a s druge strane nezadovoljne su i države koje teže ka EU, a ambasador Topčagić podsjetio je da je proces stabilizacije i pridruživanja počeo prije 20 godina i do sada je samo jedna država uključena u tu politiku EU postala članicom. Ocijenio je da Vijeće EU mora promijeniti takvu odluku i otvoriti pregovore s te dvije države, ali i dati jasnu poruku da je proces pridruživanja EU i dalje aktivan, kao i iznaći načine kako taj proces učiniti suštinski obogaćenim.

U jednom od svojih prvih javnih nastupa od preuzimanja mandata šef Delegacije EU u BiH ambasador Johann Sattler ocijenio je da su ove dvije zemlje zapravo kolateralna šteta cijele situacije, a u pitanju su zemlje koje su učinile mnogo u posljednjim godinama. „Sjeverna Makedonija zaslužuje i više od Albanije da se otvore pregovori o proširenju i zbog toga se slažem s komesarom EU za proširenje Johannesom Hahnom koji je kazao da ova odluka ne služi EU na čast“, podvukao je Sattler.
Naglasio je, međutim, da je proces proširenja bio u krizi i prije te odluke jer se nije odvijao dovoljno brzo za zemlje koje teže članstvu, a EU je smatrala da se reforme ne provode, zbog čega je sada najbolji trenutak da se vidi kako dalje te bi ovo trebao biti i poziv za buđenje.
Govoreći o stanju u BiH, podvukao je da problem dodatno pogoršava činjenica da više od godinu dana nije formiran novi saziv Vijeća ministara BiH, a u isto vrijeme blokiran je i rad državnog parlamenta.

Diskusiju je posebno zanimljivom učinilo i sudjelovanje ambasadora Francuske u BiH Guillaume Roussona, te ambasadora Sjeverne Makedonije Ekrema Ebibija.

Uz studente master-studija Međunarodni odnosi i diplomatija s FPN UNSA, skup je izazvao pažnju i brojnih predstavnika diplomatskog hora, akademske zajednice, nevladinih organizacija uključenih u monitoring evrounijskih integracijskih procesa, političkih analitičara, te bh. političara zainteresiranih za evrounijske integracije.  Jedan od zajedničkih zaključaka je da, bez obzira na okolnosti unutar EU, BiH treba da što prije formalno usvoji Akcioni plan pripremljen kroz Mehanizam koordinacije u Direkciji za evropske integracije, kao i da se pažnja svih političkih aktera fokusira na 14 prioritetnih oblasti koje će Vijeće EU razmatrati kada bude raspravljalo o mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u EU.