Održan naučni skup „Evropska i euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine u kontekstu novih geopolitičkih odnosa“

U povodu 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine, te povodom obilježavanja 30. godišnjice članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama i 20. godišnjice članstva u Vijeću Evrope, Univerzitet u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije organizirao je naučni skup „Evropska i euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine u kontekstu novih geopolitičkih odnosa“ u srijedu 23. novembra 2022. godine.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj je istako da je Univerzitet u Sarajevu počastvovan prilikom da pruži naučni doprinos cjelovitom sagledavanju položaja Bosne i Hercegovine u kontekstu nadasve dinamičnih geopolitičkih odnosa i turbulencija. 

„Bez sumnje, Univerzitet u Sarajevu u potpunosti podržava ciljeve ovog naučnog skupa i posjeduje svijest o potrebi da naučnim uvidom dođemo do spoznaja o perspektivama i mogućim pravcima regionalnih, evropskih i euroatlantskih integracijskih procesa u kojima učestvuje Bosna i Hercegovina, sa naročitim osvrtom na složeni ustavno-pravni kontekst Bosne i Hercegovine. Ono što nam svima mora biti u fokusu, pogotovo kada su u pitanju društvene i humanističke nauke, jeste da naše naučno djelovanje mora što više težiti kritičkom promišljanju kako bi naša šira društveno – politička zajednica dobila naučno utemeljen uvid u geopolitičku realnost Bosne i Hercegovine. Ne smijemo zanemariti činjenicu, ni kao pojedinci ni kao društvo, da je pažljivo osmišljena strategija jačanja naše geopolitičke pozicije, bez obzira na veličinu i sve slabosti naše države, jedan od uvjeta očuvanja i daljeg snaženja naše suverenosti i državnosti“, naglasio je rektor Škrijelj.

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Jasmin Ahić upozorio je da su neophodnost evropskih i evroatlantskih integracija u vremenu koje dolazi, prvenstveno, u narednoj godini, osnovni i najvažniji princip na kojem država BiH i njene institucije moraju insistirati.

“Cilj ovog naučnog skupa je da se fokusiramo na dosadašnje rezultate rada onih institucija BiH koji u ovim procesima zaista daju kvalitetne rezultate, a da se maksimalno odmaknemo i ukažemo na to da bilo kakva forma politikanstva koja dolazi na dnevno-političkom planu je, zapravo, ono što najviše i opterećuje i u segmentu operativnog djelovanja”, zaključio je dekan Ahić.

Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo prof. dr. Aleksandra Nikolić je istakla da joj predstavlja čast prilika da se obrati na ovakvom skupu organizovanom povodom obilježavanja seta raznovrsnih i vrlo važnih godišnjica za našu zemlju. „Kada govorimo o našem društvu onda treba da pođemo od pojedinca i da kažemo da moramo da se zalažemo i gradimo takvu atmosferu da svaki pojedinac zaista razmišlja o svom društvu i svojoj državi, i da prvo na svom radnom mjestu ili u svojoj najužoj okolini  obavlja svoje zadatke i sve ono što čini njegov život dostojnim jednog ponosnog građanina Bosne i Hercegovine i usmjeren ka jačanju vrijednosti koje će nas voditi ka izgradnji jednakopravnog društva koje je uključivo i koje se sastoji od jednakopravnih osoba koje su požrtvovane, prepoznate i cijenjene“, istakla je ministrica Nikolić.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine dr. Sifet Podžić istakao je da su dva vanjsko-politička cilja Bosne i Hercegovine: članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu. Naveo je da primat daje integracijama BiH u NATO savez jer smatra da bez punopravnog članstva u NATO savezu neće biti ni punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Podsjetio je da je u ovom momentu Bosna i Hercegovina jedina država koja se nalazi u Akcionom planu za članstvo, te da je to zadnja stepenica prije punopravnog članstva u NATO savezu.

Da je pravi trenutak da svi zajedno budemo “na pravoj strani historije”, istakla je u obraćanju medijima profesorica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije prof. dr. Lada Sadiković. Konstatovala je da, u pravcu ubrzanja evropskih integracija, jedino Evropska konvencija može utvrditi kako će BiH izgledati i u skladu s kojim političkim sistemom će egzistirati, a s tim u vezi kako je navela, ključna je uloga visokog predstavnika. “Ovo je pravi trenutak da svi budemo na pravoj strani historije i u skladu s redovnim ovlastima iz Aneksa 10, navedemo ili zamolimo visokog predstavnika da krene u primjenu ustavnog instrumenta evropskog pravnog poretka, a to je Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je još 1950. godine ujedinila evropske države nakon Drugog svjetskog rata i to na temelju zaštite ljudskih prava i sloboda, vladavine prava i demokratskog načina upravljanja, kao jedinog mogućeg načina upravljanja”, ističe Sadiković.

Akademik prof. dr. Mirko Pejanović je istakao važnost ubrzanja evroatlantskih integracija. “Zato što usvajanje standarda i provođenje reformi koje to omogućavaju, istovremeno znači da će BiH ući u krug evropske i evroatlantske sigurnosti, da će ući u krug pravnih, stabilnih i prosperitetnih država, na bazi evropske pravne stečevine. Zato su, po mom istraživanju, četiri izdvojene pretpostavke za ubrzanje integracije BiH u EU, a vjerovatno ih ima više. Prva su geopolitičke pretpostavke, druga je većinska volja građana za članstvo BiH u EU. Treća je promjena koncepta obrazovanja parlamentarne većine u parlamentarnoj skupštini BiH i posljednja je kulturološka osnova za ubrzanje evropske integracije”, konstatovao je akademik Pejanović.

Učesnici naučnog skupa sa izlaganjima bili su akademik Mirko Pejanović, prof. dr. Ivo Komšić, Miro Lazović, prof. dr. Larisa Velić, prof. dr. Lada Sadiković, Strajo Krsmanović, prof. dr. Sakib Softić, doc. dr. Nerma Halilović-Kibrić i Kenan Hodžić, MA.

Naučni skup „Evropska i euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine u kontekstu novih geopolitičkih odnosa“, kao jedan u nizu događaja koje Univerzitet u Sarajevu – Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije realizuje u okviru priprema za obilježavanje jubilarnih 30 godina postojanja 2023. godine, podržan je od strane Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo shodno rezultatima Javnog poziva za sufinansiranje organiziranja konferencija/događaja na području Kantona Sarajevo u 2022. godini.