Održana promocija knjiga iz edicije Posebna izdanja Orijentalnog instituta UNSA
U svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu, u srijedu, 17. maja 2023. godine održana je promocija knjiga iz edicije Posebna izdanja Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu: “Hronika Muhameda Enverija Kadića kao izvor za proučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine“ dr. Alme Omanović-Veladžić i “Oblikovanje granica Bosne: Bosna u ahdnamama i hududnamama iz 16. i 17. stoljeća“ dr. Elme Korić. Na promociji je predstavljen i sadržaj 71. broja časopisa “Prilozi za orijentalnu filologiju“.
Promotori izdanja bili su dr. Lejla Gazić, dr. Aladin Husić, dr. Dželila Babović i dr. Elma Korić. U ulozi moderatorice bila je dr. Madžida Mašić.
“Mjesec maj za Orijentalni institut ima poseban značaj. 20. maja 1950. godine on je osnovan, a 17. maja 1992. godine spaljen je granatom sa agresorskih položaja iznad Sarajeva. Zato se danas, 31 godinu poslije sjećamo ovih sudbinskih događaja, a današnjom promocijom slavimo novi život Orijentalnog instituta“, istakla je Mašić.
Dr. Gazić se pridružila objašnjenju značaja koji 17. maj ima za Orijentalni institut: “Poštovani prijatelji knjige, 17. maj je datum kada se prisjećamo početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i kada je Orijentalni institut bio jedna od prvih meta agresora koji je nastojao da uništi originalne izvore za izučavanje naše historije i kulture. Građa jeste uništena, ali nije uništena želja i nastojanje da se krene u ponovno, sistematično i strpljivo sakupljanje arhivske i rukopisne građe. Zato 17. maja Orijentalni instiut naučnoj i široj javnosti predstavlja rezultate svog naučno-istraživačkog rada“.
Prvo je predstavljeno izdanje “Hronika Muhameda Enverija Kadića kao izvor za proučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine“. O knjizi je govorila dr. Gazić: “Prvo što primijetimo na knjizi je specifičan način koji je autorica izabrala da iskaže respekt prema Muhamedu Enveriji Kadiću. Na korici se kroz riječ Hronika nazire dio Kadićevog ispisa, a ispod naslova nas dočekuje njegov prepoznatljivi potpis. Ovaj vizuelni efekat samo je uvodnik prije uvoda u kojem se autorica ukratko osvrće na pojam kulturna historija, ukazuje na rukopisne izvore, te ističe Kadićevu Hroniku...“.
Autorica Omanović-Veladžić kazala je: “Kadić je za sve što je prepisao u svoju Hroniku naveo i izvor odakle je nešto preuzeo, što naravno čitavoj građi znatno uvećava znanstvenu vrijednost. Ova knjiga će u velikoj mjeri olakšati prohod kroz građu koju nudi Kadićeva Hronika i bit će od koristi u svim daljim istraživanjima o našoj kulturnoj baštini“.
Potom je promovirana knjiga “Oblikovanje granica Bosne: Bosna u ahdnamama i hududnamama iz 16. i 17. stoljeća“ dr. Elme Korić, o čemu je govorio dr. Aladin Husić: “Ne postoji nijedna država u našem okruženju čija se povijest u kontinuitetu osporava u svim segmentima i svim kontekstima, kao što je to slučaj s Bosnom. Ta osporavanja proističu iz činjenice što ima znatnu utemeljeniju povijest od svojih negatora... Za razliku od svojih susjeda, Bosna se nije sastavljala od raspadnutih, prisvajanih teritorijalnih komadića, pod vlašću različitih državnopravnih sistema, niti je svoj teritorij širila uzurpacijom tuđih teritorija“.
Autorica knjige ovu priliku je iskoristtila da se u svom kratkom obraćanju zahvali svima onima koji su doprinijeli publikaciji ove knjige.
O 71. broju časopisa “Prilozi za orijentalnu filologiju“ govorila je dr. Dželila Babović: “U ovom broju objavljeno je pet radova iz oblasti filologije, od čega su u dva predstavljeni rezultati istraživanja iz arapskog jezika, jedan se bavi savremenim arapskim jezikom i dva rada su iz književne baštine na osmanskom turskom jeziku“.
