Bibliotekari BiH na prestižnoj regionalnoj Konferenciji COBISS 2022 u Mariboru, Slovenija
Pod sloganom Zajedno jačamo povjerenje u nauku i razvoj, 19. i 20. oktobra 2022. godine, održana je Konferencija COBISS 2022 u Institutu informacijskih znanosti u Mariboru, prvi put uživo nakon nekoliko godina pandemije COVID-19, a koja se mogla pratiti i online preko Zoom aplikacije.
Ovo je bila 23. COBISS konferencija po redu.
Tokom ova dva dana održana su 24 predavanja koja je pratilo više od 600 učesnika iz 12 zemalja.
U organizaciji Instituta informacijskih znanosti iz Maribora (IZUM) i Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku IZUM-a iz Maribora, na ovoj Konferenciji učestvovalo je trinaest predstavnika biblioteka/knjižnica, članica Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine (ViBBiH).
IZUM već dugi niz godina organizira ovu međunarodnu konferenciju COBISS koja omogućava susrete bibliotekara i informacijskih znanstvenika u regiji, te razmjenu znanja, mišljenja i iskustava među njima.
Na COBISS konferenciji predstavljene su brojne zanimljive teme iz različitih oblasti nauke, od bibliotekarstva do superračunarstva.
U ime Virtuelne biblioteke Bosne i Hercegovine, izlaganje na temu Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine (VIBBiH): izazovi i dostignuća imala je mr. Azra Smajić Gačević, v. d. rukovodilac Virtualne biblioteke BiH.
U ovom izlaganju predstavljeno je osnivanje COBISS centra Bosne i Hercegovine, zadaci Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine, aktivnosti članica sistema COBISS.BH, pokazatelji rasta, automatizirana pozajmica, informacioni sistem o istraživačkoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini – E-CRIS.BH, bibliografija istraživača, rad u uzajamnoj bazi COBISS.BH, održavanje kurseva/tečajeva Upotreba programske opreme COBISS3, digitalni repozitorij dCOBISS.BH, COBISS dani Bosne i Hercegovine, transliteraciji za arapski, perzijski i osmanski turski jezik i implementaciji E-CRIS sistema u Bosni i Hercegovini.
Pored centralne teme, predstavljene su inovacije u sistemu COBISS i mnoge druge zanimljivosti predavača iz regiona i inostranstva.
Osim praćenja stručnog rada i razmjene mišljenja, dobrih praksi i dostignuća sa predavačima, kolegama i ostalim učesnicima, događaj je bio i odlična prilika za umrežavanje.
U okviru Konferencije COBISS 2022 održan je i sastanak VIBBiH tima i predstavnika IZUM-a vezano za pitanja koja su važna za razvoj mreže COBISS.Net u Bosni i Hercegovini.
Na ovom sastanku razgovaralo se o daljim planovima i obuci instruktora za kurseve/tečajeve Upotreba programske opreme COBISS3, transliteraciji za arapski, perzijski i osmanski turski jezik, online bibliografijama i implementaciji E-CRIS sistema u Bosni i Hercegovini.
Jedna od važnih aktivnosti u okviru Konferencije COBISS 2022 bio je i sastanak Savjeta COBISS.Net-a na kojem je usvojen Zapisnik sa posljednje Sjednice Savjeta COBISS.Net-a i razgovorano je o saradnji u narednom periodu.
Ključna tema na ovom sastanku bilo je sumiranje Konferencije COBISS 2022, novosti u sistemu COBISS, te podrška radu članicama sistema COBISS, uključujući i razvojnu pomoć Republike Slovenije za širenje mreže COBISS.Net.
Sumirajući rad na ovoj Sjednici Savjeta COBISS.Net-a, dr. Ismet Ovčina, predsjednik Savjeta COBISS.Net-a, naglasio je izuzetan i uspješan rad i značajKonferencije COBISS 2022 koja je svojom inovativnošću i idejama poslala poruke bibliotečko-informacijskim i obrazovnim organizacijama i institucijama (UNESCO, IFLA, OCLC, itd.)
Izgradnja sistema uzajamne katalogizacije, kao zajedničke osnove bibliotečko-informacijskog sistema i sistema naučnih i tehnoloških informacija, bio je cilj koji je postavila Zajednica jugoslovenskih nacionalnih biblioteka, čiju je realizaciju kao nosioca razvoja organizacijskih rješenja i programske opreme preuzeo Institut informacijskih znanosti (IZUM) iz Maribora.
COBISS sistem (Kooperativni bibliografski sistem i servisi) je prihvaćen 1987. godine u kojem su učestvovale najznačajnije biblioteke bivše Jugoslavije.
Biblioteke Bosne i Hercegovine uključile su se u sistem COBISS 1988. godine. To su bile Narodna i univerzitetska biblioteka BiH, Narodna biblioteka Tuzla, Narodna biblioteka Banja Luka, Narodna biblioteka Mostar, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.
Jedan od zvaničnika koji su odlučno podržali ovaj sistem bio je i prof. dr. Božidar Matić, nekadašnji predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u to vrijeme savezni ministar znanosti i tehnologije u SFRJ, odnosno predsjednik Saveznog komiteta za nauku i tehnologiju.
