Arhitektonski fakultet UNSA: Objavljena knjiga "Mreža puteva arhitekture: trajektoriji bioklimatske arhitekture i arhitekture apstraktnih formi"

U izdanju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izašla je nova knjiga pod naslovom:

1. Hadrovic, A. (2021), MREŽA PUTEVA ARHITEKTURE: TRAJEKTORIJI BIOKLIMATSKE ARHITEKTURE I ARHITEKTURE APSTRAKTNIH FORMI, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu

autora Prof. dr Ahmeta Hadrovića. Knjiga je dostupna u biblioteci Arhitektonskog fakulteta.

Izvod iz recenzije Prof. dr Emira Fejzića, redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

…Rukopis knjige Mreža puteva arhitekture: trajektoriji bioklimatske arhitekture i arhitekture apstraktnih formi Prof. dr. sc. Ahmeta Hadrovića, dip. ing. arh. predstavlja obimno autorsko djelo izneseno na ukupno 16252 stranice. Kako uopće dati relevantno mišljenje o ovakvoj knjizi? Uistinu je riječ o enciklopediji likovnih umjetnosti – slikarstva, kiparsta i arhitekture – globalnog karaktera. Obuhvata stvaralaštvo svih žitelja planete Zemlje i to u svim njenim epohama. Riječ je o enciklopedijskom djelu koje u pravilu piše tim stručnjaka, a ovo je uobličio pojedinac. Knjiga je skup enormne količine podataka i još većeg broja kvalitetnih ilustracija… Njihovo mnoštvo ponajbolje pokazuje podatak da su izvori fotografija navedeni čak na 43 stranice kucane fontom veličine 8… Ako se zanemari sve ostalo, a ne može, jedna od značajnih vrijednosti knjige je to što čitaoc/student na jednom mjestu ima brojne i vrijedne izvore fizičkih i elektronskih informacija po vrlo širokom spektru tema, za čije traženje bi (mu) vjerovatno trebale godine. Slično je i sa brojnim forografijama. Autor u knjizi uz brojne ilustracije likovnih, vajarskih i arhitektonskih djela daje svoje komentare. Oni su neutralnog karaktera i, osim u uvodima u pojedine segmente knjige, pojašnjava odnos bioklimatske i arhitekture apstraktnih formi. Suštinu otkrivanja toga, kako je u Uvodu i naglasio, autor prepušta samom čitaocu… Opseg i obuhvat knjige je takav da podsjeća na antologijsko petodjelno djelo prof. Nikole Dobrovića. Za razlika od prof. Dobrovića, koji je pisao o suvremenoj arhitekturi, prof. Hadrović je svojim radom obuhvatio i slikarska i vajarska djela i to kroz cijelu hostoriju ljudskog roda…

Izvod iz recenzije Prof. dr Lemje Chabbouh Akšamija, redovne profesorice Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

…U ovom djelu autor, Prof. dr Ahmet Hadrović, se bavi globalnim istraživanjem, pri čemu pažljivi čitalac pronalazi i odgovore koji se pojavljuju u sklopu analize bioklimatičnosti. Čini se da autorova intencija da analizira historijske periode i značajne autore nije usmjerena u pravcu pojedinačnih analiza njih samih, nego u pravcu otkrivanja prikrivenih tendencija za stvaranjem forme na osnovu prirodnih datosti, što možemo smatrati osnovnim bioklimatskim postulatom. Za mene kao istraživača ono što je iznimno važno jesu upravo uzajamni odnosi, nastali kao globalna mreža, dakle uticaji koji su postojali, ali nisu uvijek bili čitljivi. Nastala mreža nije konfuzni splet trajektorija, to je analitički momenat koji objedinjuje podražaje i pobude, s jedne strane, i odgovore i rezultate, s druge strane. To je slika ekvilibrija koji se pojavljuje na cijeloj planeti – mogu sa sigurnošću utvrditi – ne uvijek sa jednakim rezultatima. Kakav god rezultat bio našeg aspekta sagledavanja, pri čemu ovo otvara mogućnost rasprave, sasvim je logičan slijed događaja, obzirom da je pogled unazad sasvim logičan. Budućnost je neizvjesna, nepoznata i uvijek samo hipotetska, ali smjernice za daljnje djelovanje su optimističan stav autora i one se čitaju iz petog poglavlja…