Izložba pokretne baštine Odsjeka za restauraciju i konzervaciju umjetnina Akademije likovnih umjetnosti UNSA

Na Sajmu Univerziteta i univerzitetske knjige, koji se održava u okviru 36. Internacionalnog sarajevskog sajma knjiga pod motom "Čitaj me", za učenike i učenice Srednje škole primijenjenih umjetnosti svoju izložbu predstavili su studenti Odsjeka za restauraciju i konzervaciju umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Nakon završene posjete izložbi, razgovarali smo sa studenticama  Nerdžis Čaplja, Marijom Kapa i Ilhanom Bejtić – koje su nam približile kako je nastala izložba, njen značaj, kao i šire okolnosti rada u ovoj važnoj i jedinstvenoj oblasti.

• Kako je nastala ova izložba?

Izložba je nastala kao produkt saradnje prof. dr. Ćazima Hadžimejlića sa studentima Odsjeka za restauraciju i konzervaciju umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, kao ideja promocije i očuvanja kulturno-historijske baštine sa akcentom na pokretnu baštinu. U Bosni i Hercegovini ima mnogo pokretne i nepokretne baštine koja čeka svoj red da bude zaštićena i promovisana javnosti, što je i ideja samog studija da se radi na promovisanju svijesti o značaju iste.

• Šta izložba predstavlja široj javnosti?

Široj javnosti predstavljeni su konzervirani i restaurirani dokumenti na arapskom pismu, predmeti od kamena i keramike, štafelajne slike i karte, što je izuzetan doprinos ovog relativno mladog Odsjeka koji se od 2014. godine može studirati na Akademiji. Također, predstavljen je i rad Odsjeka.

• Da li trenutno radite na nekom projektu ili planirate nove?

Od trenutnih projekata ističe se osposobljavanje novih prostorija za restauraciju i konzervaciju nastalih kao rezultat  ino-projekata. Nažalost, i dalje postoji nedovoljan angažman državnih organa u ovoj oblasti. U budućnosti planira se razvoj saradnje sa institucijama kulture, kako bi se osnažila svijest o važnosti ove djelatnosti.

• Kako razvoj tehnologije utiče na restauratorski i konzervatorski rad?

Olakšan rad dozvoljava primjenu novih alata za dijagnostiku oštećenja, kao što je primjena ultrazvučnih i infracrvenih zraka, kako bi se obezbijedila kvalitetnija dijagnostika. U budućnosti, digitalizacijom postići će se visok stepen zaštite od ljudskog utjecaja koji je najveći faktor oštećenja. Pokušavamo pratiti svjetske trendove u okviru svojih mogućnosti. Preventivna zaštita ključna je za očuvanje i adekvatno skladištenje artefakata i samim tim se produžava vijek do naredne potrebe za konzervatorskim i restauratorskim zahvatima.

• Da li zanimljivo baviti se ovim poslom i preporučujete li ga mladima?

Ovo je interdisciplinarni studij koji obuhvata više naučnih djelatnosti – razvijaju se znanja iz hemije, fizike, biologije tj. prirodnih nauka, a pored toga i likovne umjetnosti. Spoj je interesantan i privlačan i preporučujemo ga mladim ljudima. Javlja se potreba za ovim zanimanjem – samo u Sarajevu ima preko 3,5 miliona artefakata, što je zapravo više od broja stanovnika, i to dovoljno govori o važnosti i perspektivi ove struke.