Zemaljski muzej BiH bogatim programom obilježio 131. godišnjicu

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija naučno-obrazovna i kulturna institucija u našoj državi, bogatim programom je obilježio 131. rođendan. 
U fokusu ovogodišnje proslave bila je Sarajevska hagada, a gosti su imali priliku da prisustvuju predavanju „100 godina Sarajevske hagade: novi pravci izučavanja“ profesora Marca Michaela Epsteina, da pogledaju novu tematsku izložbu „Tri života Sarajevske hagade“ autora dr. Aleksandre Bunčić i dr. Mirsada Sijarića, te da prisustvuju promociji novog izdanja faksimila Sarajevske hagade koji je prvi put nastao kao samostalno izdanje Muzeja.
Za prijatelje iz Centra za zdravo starenje Općine Centar organizirana je radionica pod nazivom „Kazivanje o društvenom i porodičnom životu u Sarajevu“, što predstavlja početak razvijanja specijalnih programa za posjetioce treće životne dobi.

Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji. Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom Carstvu. Ipak, ideja je realizirana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti. Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj. 
Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.
Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten – u tadašnjem centru grada – ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.