Govor rektora Univerziteta u Sarajevu na konferenciji „Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini“

Konferencija Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini održava se danas u Neumu, u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Riječ je o kontinuitetu konferencijskog ciklusa o najizraženijim društvenim i politološkim pitanjima koji opterećuju daytonsku Bosnu i Hercegovinu.

Na konferenciji je sudjelovao i prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, a njegov uvodni govor prenosimo u cijelosti:

„Imam izuzetnu čast i zadovoljstvo da ovaj eminentni skup na visokom nivou pozdravim u ime akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu i poželim uspješan i plodonosan rad Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini“. Izraze zahvalnosti upućujem organizatorima Konferencije: Sveučilištu u Mostaru, Rektorskom zboru Republike Hrvatske i Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost u BiH, na spremnosti da u ovim teškim okolnostima, izazvanim pandemijom koronavirusa, pažnju naše, regionalne i evropske, akademske, stručne i političke javnosti usmjeri na pitanje euroatlanstkih procesa u Bosni i Hercegovini kao pitanju od suštinskog značaja za razvoj i budućnost naše zemlje, ali i cijele regije. Želim istaći da me se naročito dojmio sam naziv konferencije: „Transformacijski potencijal euroatlatnskih procesa u Bosni i Hercegovini“, budući da spadam u skupinu građana i građanki Bosne i Hercegovini koji žive ideju evropske i građanske Bosne i Hercegovine kao društveno-političke zajednice koja će se razvijati kroz sveobuhvatne društvene transformacije zasnovane na evropskim građanskim i političkim vrijednostima, a ne tek stagnirati i održavati se kao „nedovršena država“ na temeljnu materijalnih i finansijskih transakcija između nas i naših evropskih partnera. Imajući u vidu listu učesnika i učesnica današnje konferencije uvjeren sam da sam danas u društvu naučne i stručne elite koja na sličan način gleda na budućnost naše domovine. 

Dijelim mišljenje organizatora konferencije, i zato sam danas tu, da upravo akademska i stručna zajednica trebaju ponuditi odgovor na pitanje kako stabilizirati multinacionalne federacije, osnažiti konsenzus, utvrditi modele društvenog poretka dovoljno širokog za zaštitu i promociju kolektivnih i individualnih prava. Izražavam uvjerenje da nam predstoji otvoren, primjeren, argumentiran dijalog o utvrđenim temama konferencije, te naglašavam spremnost da u skorijoj budućnosti i Univerzitet u Sarajevu ponudi svojevrsnu konferencijsku platformu koja će omogućiti nastavak ovog prijeko potrebnog dijaloga na nivou naučne i stručne zajednice, koji bi se potom prenio, nadam se, i u ostale univerzitetske/sveučilišne centre širom Bosne i Hercegovine. 

Ovakav način rada će, osim utvrđivanja mogućih odgovora na otvorena pitanja, pružiti podršku i jednom, po mom mišljenju još značajnijem procesu, a to je proces izgradnje povjerenja. Izgradnju povjerenja vidim kao nasušnu potrebu naše društvene zajednice, izmorene podjelama, stanjem permanentne društveno-političke krize, ekonomskom stagnacijom, socijalnom nesigurnošću, a sada već i općom zdravstvenom ugroženošću. 

Kao pojedinac koji ima aktivan odnos prema društvenoj zajednici u kojoj živi, prema državi Bosni i Hercegovinu kao instituciji koja je u funkciji opstanka te zajednice, naglašavam, i nadam se da ću u tome naići i na vaše odobravanje, da je za izgradnju povjerenja u višenacionalnom ambijentu od podjednakog značaja svaka strateška odluka o budućnosti Bosne i Hercegovine koju ćemo donijeti, kao i sam način na koji ćemo doći da svake pojedinačne odluke te vrste. Kada se radi o načinu, za mene je ključni princip participativnost, koji bezrezervno podržavam, a koji prepoznajem i u mozaiku evropskih političkih i građanskih vrijednosti. Naš današnji rad doživljavam upravo na ovaj način, kao djelovanje u skladu sa principom participativnosti, a u budućnosti očekujem da će se spektar učesnika i učesnica participativnih procesa širiti i učvrstiti, sve dok ne ustanovimo demokratske okvire u kojima će kapacitet za postizanje kompromisa postati osnov političke mobilizacije građana i građanki Bosne i Hercegovine, ali i njenih konstitutivnih kolektiviteta,  i na taj način prevazići ideju konflikta kao temeljnog sredstva za pridobijanje političke podrške. 

Smatram da ovo nije preambiciozan cilj i da je krajnje vrijeme da akademska i stručna zajednica, osim znanja i vještina, kojima nedvojbeno raspolažu, iskažu i neophodnu mjeru građanske hrabrosti i odgovornosti i naučne i stručne argumente učine neodvojivim elementima procesa donošenja odluka u Bosni i Hercegovini.“

U okviru konferencije predviđena su tri panela:

• „Europske političke vrijednosti kao pretpostavka trajne konsolidacije tranzicijskih društva“ 
• „Federalizam kao sredstvo izgradnje višenacionalnog demokratskog društva“ 
• „Kako prevladati postkonfliktnost bh. društva integracijom u EU i NATO?“ 

Konferencija je većim dijelom održana u online formatu uz manji dio sudionika uživo u Grand hotelu Neum. Link video streaminga dostupan je na web-stranici Sveučilišta u Mostaru.