Dvije izložbe i panel: „Bosanskohercegovačke naučnice, umjetnice i sportašice“ u povodu 8. marta na Univerzitetu u Sarajevu

Služba za umjetnost, umjetničkoistraživački rad, kulturu i sport Univerziteta u Sarajevu i ove godine organizirao je događaj povodom obilježavanja 8. marta pod nazivom „Bosanskohercegovačke naučnice, umjetnice i sportašice“, u okviru kojeg su posjetiteljice i posjetitelji imali priliku prisustvovati panel diskusiji i dvjema izložbama. Ove godine, osim Službe za umjetnost, umjetničkoistraživački rad, kulturu i sport, organizaciji događaja pridružili su se i Služba za međunarodnu saradnju i Biblioteka Univerziteta u Sarajevu.

Na panel diskusiji „Bosanskohercegovačke naučnice, umjetnice i sportašice“, o ženama koje su bile važne figure u svojim poljima djelovanja i koje su ostavile izniman trag u bosanskohercegovačkoj kulturi i historiji, govorile su: prof. dr. Sarina Bakić, prof. dr. Lana Šehović, prof. dr. Fatima Hadžić, prof. dr. Lejla Šebić, prof. dr. Ajla Demiragić, prof. dr. Enita Nakaš, prof. dr. Tamara Karača Beljak i mr. sc. Nadina Grebović-Lendo. U okviru današnjeg događaja obratili su se i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo prof. dr. Aleksandra Nikolić, rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, prorektorica za umjetnost, umjetničkoistraživački rad, kulturu i sport prof. dr. Tamara Karača Beljak i prorektor za naučnoistraživački rad prof. dr. Mirza Dautbašić.

Panel diskusija je započela uvodnim obraćanjem prof. dr. Sarine Bakić, koja je svojim izlaganjem odgovorila na pitanje šta danas predstavlja 8.mart. „Iako svaki dan treba insistirati na ravnopravnosti polova, današnji dan je važan datum u historiji i treba nam, upravo njegovim obilježavanjem, a ne slavljenjem/proslavljanjem, poslužiti da se podsjetimo na šta se ovim datumom zapravo ukazuje“,, istakla je profesorica Bakić, te dodala: „Nasuprot proklamovanoj ideji emancipacije, ideji koja se tretira kao simbol borbe žena na ljudsko dostojanstvo i ekonomsku nezavisnost, sam čin osmomartovskog darivanja predstavlja unižavanje borbe za prava žena i destrukciju ustrajnog prkosa protiv društvene nejednakosti i diskriminacije, te za bosanskohercegovačko društvo važno naglasiti, protiv nasilja nad ženama i djecom“, naglasila je profesorica Bakić.

Prof. dr. Ajla Demiragić govorila je o temi Od prvih štrajkova do komercijalizacije međunarodnog praznika žena – kratak povijesni pregled duge borbe žena za ravnopravnost u društvu. „Više od dvadeset godina svakog 8.marta prisjećamo se šta smo to postigli, tako što se svakodnevno moramo dokazivati. Nanovo se organiziraju izložbe o prvima među nama. Mislim da je jako važno da se govori o onome što se dešavalo u Bosni i Hercegovini“, navela je profesorica Demiragić. Kroz svoje izlaganje, profesorica Demiragić je spomenula važne historijske momente i ličnosti, spomenula je žene koje su se u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, borile za svoja prava u poslovnom okruženju. Govorila je o i prvim štrajkovima žena koje se nisu plašile reakcije drugih ljudi na putu ostvarivanja svojih prava, posebno u kontekstu historije kakvu mi poznajemo.

Prof. dr. Amila Ždralović smatra da se danas ništa ne treba čestitati, nego obilježiti, u čast svih onih zbog kojih je današnji datum proglašen Danom žena. Naglasila je važnost ulaganja, kako institucionalnih, tako i individualnih napora, zarad ostvarivanja i promicanja istinskih vrijednosti ovog dana, a kroz infografiku koju su prisutni mogli vidjeti, profesorica Ždralović kvantitativno je predstavila podatke o broju muškaraca i žena na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, broju diplomanata i magistranata, kako žena, tako i muškaraca, a potom i o broju doktoranata i doktorantica. Tim brojkama je jasno ukazala na porast broja žena sa akademskim zvanjem i učešćem u akademskoj zajednici, što je jedan od ostvarenih ciljeva Dana žena.

Prisutnima se obratila i prof. dr. Lana Šehović, profesorica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, koja je kroz svoje izlaganje predstavila značaj žena u muzičkom stvaralaštvu Bosne i Hercegovine u 19. vijeku. Tema izlaganja profesorice Šehović bio je ženski identitet u muzičkom svijetu u Bosni i Hercegovini. Na taj način je predstavila jednu od najznačajnijih žena koje su učestvovale u formiranju muzičkog svijeta, konkretno u Sarajevu, a to je bila Milena Mrazović, prvenstveno poznata kao književnica i novinarka, ali i pijanistica. Posebno je naglasila da je upravo Milena Mrazović, bila prva žena kompozitorica u Bosni i Hercegovini, čije su note kompozicije za klavir najstariji notni zapis u historiji Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Fatima Hadžić, govorila je o još jednoj izuzetno značajnoj ženi u historiji Bosne i Hercegovine. Riječ je o Bahriji Nuri Hadžić, prvoj bosanskohercegovačkoj primadoni, koja je karijeru gradila na svjetskom nivou, još davnih 1930-ih godina. Rođena u uglednoj sarajevskoj porodici, Bahrija Nuri Hadžić se školovala u Beogradu i Beču, nastupala je na mnogim evropskim operskim pozornicama, a njena karijera je za samo deset godina dostigla svoj vrhunac.

U okviru izlaganja o temu „Nevidljive sportašice“ prof. dr. Lejla Šebić je istakla da uspjesi naših djevojaka i žena sportašica predstavljaju bogatstvo i posebnost ove države koju treba isticati, podržavati i slaviti.Za naše sportašice treba omogućiti jednake plate, sportske ugovore, stipendije, državnu potporu i medijsku pažnju kao i za muške sportiste. Nakon završene karijere sportašicama treba dati mogućnost rada na rukovodećim pozicijama sportskih organizacija i klubova, selektorskim i trenerskim pozicijama“. Također, dodala je da je sport odlična platforma za promociju ravnopravnosti spolova, osnaživanje djevojaka i žena. Osvrnula se i na činjenicu da se nažalost često više fokusa stavlja na njihovu ženstvenost i seksualnu privlačnost umjesto na snagu i vještinu, a što doprinosi marginalizaciji postignuća sportašica.

Prorektorica za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Enita Nakaš, govoreći o ženama koje se nesebično bore za razvoj, napredak, i ravnopravnost u društvu, predstavila je Sofiu Corradi (Mama Erasmus) - ženu koja se trideset godina borila da Erasmus program studentske razmjene postane i bude prihvaćen na univerzitetima. „Borila se i izborila da se rezultati ostvareni na stranim univerzitetima studentima i studenticama priznaju na njihovim matičnim univerzitetima. Danas Erasmus+ ima budžet od  26.2 billiona eura“, navela je prorektorica Nakaš. Podsjetila je da je Erasmus (od 2014. godine Erasmus+) akronim za European Region Action Scheme for the Mobility of University  Students, te naglasila da je Erasmus osnovala žena, a da je njegov logotip, odnosno visual predstavljen likom muškarca - Erasmusa Roterdamskog.

Izložba Prve autorice mr. sc. Nadine Grebović-Lendo predstavila je devet žena iz bosanskohercegovačke historije. Među njima su prve književnice, slikarke, operske dive, novinarke, liječnice, učiteljice, urednice i druge koje su se rodile ili došle živjeti i stvarati u Bosni i Hercegovini.

Izložba Biblioteke Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu čije su autorice prof. dr. Amila Ždralović i mr. Mirela Rožajac-Zulčić predstavila je monografske publikacije naučnica ovog fakulteta i zanimljivu infografiku sa statističkim podacima o obrazovanju u Bosni i Hercegovini i na Univerzitetu u Sarajevu – Pravnom fakultetu.