Rezultati ankete o finansijskoj pismenosti odraslog stanovništva prema OECD/INFE metodologiji projektnog tima UNSA stavljaju BiH na globalnu mapu

Procjena finansijske pismenosti je prvi korak ka kreiranju efikasnih strategija finansijske edukacije. OECD/INFE je sproveo tri koordinirana mjerenja finansijske pismenosti odraslog stanovništva, pri čemu je zadnji globalni izvještaj koji obuhvata 39 zemalja objavljen u decembru 2023. godine. Bosna i Hercegovina nije bila dijelom ovih istraživanja.

Projekat Finansijska pismenost u Bosni i Hercegovini, koji se realizira na Univerzitetu u Sarajevu - Centru za istraživanje i razvoj, sproveo je Anketu o finansijskoj pismenosti odraslog stanovništva u BiH prema OECD/INFE metodologiji u zadnjem kvartalu 2022. godine. Ova prva javna objava dijela rezultata usmjerena je na pozicioniranje BiH u odnosu na 39 drugih zemalja iz zadnje OECD/INFE internacionalne ankete o finansijskoj pismenosti odraslih osoba.

Na bazi slučajnog i reprezentativnog uzorka, anketirano je cca 1.100 odraslih osoba iz oko 100 općina, iz cijele BiH. Rezultati su ponderirani prema spolu i starosnoj strukturi odraslog stanovništva u BiH, te kalibrirani za neodgovore, što osigurava svođenje rezultata ankete na populaciju.

Odraslo stanovništvo u BiH ima prosječan skor finansijske pismenosti od 63,8 (na skali od 0 do 100), što nas pozicionira na 13. mjesto od ukupno 40 zemalja za koje imamo dostupne rezultate ankete (39 zemalja iz OECD/INFE ankete i BiH). Na vrhu liste su Njemačka, Tajland, Hong Kong (Kina) i Irska koje imaju vrijednost skora 70 i više. S druge strane dvije EU članice, Rumunija i Italija, se izdvajaju sa najnižom prosječnom ocjenom finansijske pismenosti odraslog stanovništva koje je niže od 55. Na samome dnu ljestvice su Paragvaj, Kambodža i Jemen, sa prosječnom ocjenom manjom od 50.

Analiza finansijske pismenosti pokazuje da odraslo stanovništvo u BiH ima niži nivo finansijskog znanja u odnosu na prosjek 39 zemalja, posebno kada je u pitanju poznavanje složenih finansijskih koncepata, poput izračuna prinosa i diverzifikacije rizika.  S druge strane odraslo stanovništvo u BiH ima veći prosjek skorova kada su u pitanju finansijski stavovi i ponašanje u odnosu na prosjek 39 zemalja. Činjenica da se BiH našla na relativno visokom 13. mjestu je velikim dijelom rezultat odgovornog ponašanja i upravljanja novcem, te poželjnih finansijskih stavova naših građana. Tako npr. 90% odraslih osoba u BiH plaća svoje račune na vrijeme, što je znatno više od prosjeka 39 zemalja koji iznosi 77%. Većina odraslog stanovništva, preko 50%, je stava da ima stalnu kontrolu nad svojim finansijskim tokovima, međutim tek jedna trećina postavlja dugoročne finansijske ciljeve i nastoji ih postići. Ovo ima svoj uticaj na finansijsko blagostanje i otpornost naših građana.

^{_{Izvor: (1) OECD/INFE 2023 Survey of Adults Financial Literacy, sve zemlje osim BiH; (2) UNSA 2022 Anketa o finansijskoj pismenosti odraslog stanovništva u BiH}}

OECD/INFE definira i minimalni ciljani nivo finansijske pismenosti od 70 bodova. Prisutne su velike varijacije među zemljama – minimalni nivo finansijske pismenosti u Njemačkoj ima 75% odraslog stanovništva, a u Jemenu svega 3%. U BiH 43% odraslih osoba prelazi navedeni prag.

Istraživački tim je analizirao i finansijsku inkluziju, finansijsko blagostanje, finansijsku otpornost i digitalnu finansijsku pismenost odraslog stanovništva u BiH. Detaljni rezultati ankete biće objavljeni u ovoj godini.

Rukovodilac projekta je prof. dr. Azra Zaimović, a projektni tim čine prof. dr. Almira Arnaut-Berilo, prof. dr. Tarik Zaimović, ass. dr. Minela Nuhić Mešković, ass. Lejla Dedović, MA i ass. Anes Torlaković, MA, svi sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, zatim dr. Edin Šabanović, te Adna Omanović, MA, dvostruka dobitnica Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu.

Projekat je finansijski podržan od strane Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.