Profesor klavira Constantin Sandu sa ESMAE Porto na Muzičkoj akademiji UNSA

U periodu od 24. do 28. marta 2025. godine, Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu ugostit će Constantina Sandua, pijanistu svjetskog glasa i profesora na Escola Superior de Música e Artes do Espectáculo Porto (ESMAE). Osim majstorskih radionica za studente klavira, Sandu će 26. marta u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS održati solistički recital.
Constantin Sandu, pijanist. Profesor je klavira na Escola Superior de Música e Artes do Espectáculo Porto (ESMAE). Doktorirao je 2006. godine na Nacionalnom univerzitetu za muziku u Bukureštu, odbranivši tezu Portugalska muzika za klavir.
Umjetnički izraz razvio je i profilirao pod utjecajem svojih rumunskih učitelja, Sonje Ratescu, Constantina Nitua i, kasnije, Constantina Ionescu-Vovua na Konzervatoriju “Ciprian Porumbescu” u Bukureštu, kao i drugih izvanrednih umjetnika poput Sequeire Coste, Dimitrija Bashkirova, Helene Sá e Costa i Tânie Achot. Njegova jedinstvena umjetnička ličnost spaja preciznost i dosljednost u interpretaciji muzičkog teksta s fascinantnim poetskim senzibilitetom i maštovitim zvučnim spektrom.
Kao četrnaestogodišnjak počeo je nastupati kao solista i od tada je održao stotine recitala, koncerata kamerne muzike i nastupa s orkestrom u nekoliko evropskih i azijskih zemalja, nailazeći na afirmativne reakcije publike i kritičara: “njegova senzitivna ličnost doprinosi autentičnoj individualnoj, ali relevantnoj interpretaciji” (Piano Journal – Ujedinjeno Kraljevstvo); “muzičar neosporive jedinstvenosti (...) veličanstven osjećaj za boju i ritam uz istančanu virtuoznost” (Diario de Sevilla – Španija); “izuzetan pijanist, (...) majstorski osjećaj za nijansiranje i minucioznost (...) besprijekorno majstorstvo. Zadivljujuće.” (ABC – Španija); “umjetnička izvedba istinske izvrsnosti” (Muzica – Rumunija); “koncert pun ekspresivnosti i emocija” (Público – Portugal); “Minuciozno i duboko promišljeno sviranje uvuklo je publiku u snoliku dimenziju.” (Corriere Valsesiano – Italija).
Dobitnik je nekoliko nagrada na međunarodnim takmičenjima: Senigallia (Italija, 1980), Viotti-Valsesia (Italija, 1981), Paloma O'Shea (Španija, 1984), Epinal (Francuska, 1985) i Maria Canals (Španija, 1985). Učestvovao je na nizu značajnih festivala kao što su Enescu (Rumunija), Chopin (Francuska), Festival Internacional de Santander, Festival de Primavera i Ciudad de Ayamonte (Španija).
Kao solista kontinuirano nastupa s najznačajnijim rumunskim orkestrima kao što su George Enescu (Bukurešt), Transilvania (Cluj), Oltenia (Craiova) i Simfonijski orkestar Rumunskog radija, a svirao je i s istaknutim evropskim orkestrima Arthur Rubinstein (Lodz simfonijski orkestar), Bodensee orkestar, Nacionalni orkestar Bjelorusije, Simfonijski orkestar Radio-televizije Kijeva, Nacionalna filharmonija Moldavije, Nacionalni orkestar Porto. Sarađivao je s dirigentima kao što su: Cristian Mandeal, Horia Andreescu, Ludovic Bacs, Emanuel Elenescu, Ilya Stupel, Thomas Koncz, Victor Dubrovski, Emil Hatchaturian, Elena Herrera, Meir Minsky, Mark Stephenson, Heribert Beissel, Johen Wehner, Robert E. Luther i Didier Benetti i Piero Bellugi. Predstavio se u renomiranim koncertim salama u Rumuniji, Španiji, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Italiji, Slovačkoj itd.
Održao je niz majstorskih radionica u nekoliko evropskih zemljama i bio član žirija međunarodnih takmičenja Vianna da Motta (Portugal), Cidade do Porto (Portugal), Viotti-Valsesia (Italija), Pinerollo-Cittá della cavalleria (Italija), Helena Sá e Costa (Portugal), Florinda Santos (Portugal), Ciudad de Toledo (Španija) i Propiano (Rumunija).
Objavio je nekoliko CD izdanja s izvedbama kompozicija L. van Beethovena (2001, 2020), I. Albéniza i G. Gershwina (2002), s izborom djela za klavir iz opusa portugalskih i rumunskih kompozitora (2005), koncertima za klavir W. A. Mozarta i A. J. Fernandesa (2009), i dr.
Od 1991. godine živi i radi u Portugalu. Predaje klavir na Escola Superior de Música e Artes do Espectáculo Porto (ESMAE), gdje trenutno obnaša dužnost šefa Odsjeka za klavir.