Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"

Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"

Na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 21. marta 2023. godine, dr. sci Amila Smajović je održala predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija".

U prvom dijelu predavanja analizirala je likovne elemente koji se nalaze na bosanskom ćilimu, te je istakla da je geometrijski stil osnovni likovni izraz koji dominira na motivima i kompoziciji motiva na ćilimu. Tragajući za porijeklom geometrijskog stila na tlu Bosne i Hercegovine vratila nas je  daleko u prošlost u doba neolita kad su otkriveni prvi razboji za tkanje. Izdvajajući geometrijske motive sa bosanskog ćilima i komparativnom metodom sa geometrijskim motivima sa keramičkog posuđa izdvojila je grupu ćilima koji se mogu smatrati najstarijim bosanskim ćilimima. Govorila je o razvoju zanatskih tkalačkih centara u doba Osmanlija, o otvaranju Sarajevske tkaonice ćilima u doba Austrougarske monarhije, o zlatnom dobu tkaonice između dva svjetska rata, o zatvaranju pogona ručno tkanih ćilima do alarmanrnog stanja danas. Prikazala je original bosanske ćilime iz dezen karte sarajevske tkaonice ćilima. Predavanje je imalo za cilj da ukaže na umjetničke, tradicijske vrijednosti koje baštini bosanski ćilim kao važan segment kulture življenja na tlu Bosne i Hercegovine.

O autorici projekta 

Dr. sc. Amila Smajović je završila Akademiju likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, gdje je i magistrirala. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, na odsjeku za komunikologiju 2018. godine odbranila je doktorsku tezu pod nazivom „Komunikacijski simboli - studija slučaja bosanski ćilim“. Na likovnoj umjetničkoj sceni prisutna je preko 30 godina. Organizovala je preko trideset samostalnih izložbi, a za svoj rad je dobila preko dvadeset nagrada u zemlji i inostranstvu.

Dugi niz godina se bavi proučavanjem motiva, simbola i  istraživanjem geometrijskog stila na tradicionalnim bosanskim ćilimima. Motive pronalazi i u drugim granama umjetnosti i smatra da se motivi koji se nalaze na bosanskom ćilimu mogu posmatrati kao znakovi kulture koji imaju hiljadugodišnju tradiciju.  

Objavila je veliki broj tekstova o ovoj temi u referentnim časopisima a pojavila se i kao koautor u tri knjige. Učestvovala je na internacionalnim konferencijama i internacionalnim festivalima umjetnosti, a u pripremi je i knjiga o tajnama bosanskog ćilima.

U svom radu povezuje tradicionalne zanate, tradicionalnu umjetnost i komunikaciju znakovima kao naučnu oblast. Svojim vlastitim radom, umjetničkim i naučnim djelovanjem afirmira kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine i doprinosi očuvanju bosanskog ćilima, ali i očuvanju znakova kulture kao važnog segmenta kulture življenja. 

Koncept predavanja odnosio se na:

  • tradicionalnu umjetnost i folklornu umjetnost, dr. sc. A. Smajović
  • likovni elementi na tradicionalnom bosanskom ćilimu, dr. sc. A. Smajović
  • kompoziciju motivi na tradicionalnom bosanskom ćilimu, dr. sc. A. Smajović
  • historijski razvoj tkaonice ćilima u Sarajevu, doc. dr. Maja Pličanić.
Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"
Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"
Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"
Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"
Na Pedagoškom fakultetu UNSA održano predavanje o temi: "Bosanski ćilim - umjetnost i tradicija"