Komemorativna sjednica u povodu smrti akademika Filipovića: Društveno i političko djelovanje posvetio je afirmaciji i odbrani Bosne i Hercegovine

Na komemorativnoj sjednici održanoj 28. februara 2020. godine u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu članovi porodice, prijatelji, kolege, pripadnici akademske zajednice i brojni poštovaoci oprostili su se od jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca akademika prof. dr. Muhameda Filipovića.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj je na komemorativnoj sjednici u povodu smrti akademika prof. dr. Muhameda Filipovića istakao da je odlazak jednog ovakvog naučnog velikana težak udarac i za mnogo veće akademske zajednice nego što je naša, ali ono što je nepobitno jeste da će lik i djelo akademika Muhameda Filipovića dugo odolijevati zaboravu vremena, jer pripada jednoj plejadi bosanskohercegovačkih velikana koji su ostavili neizbrisiv trag u naučnom i kulturnom stvaralaštvu ove zemlje.
„Bio je neko ko je znao prepoznati izazove vremena i vidjeti ono što jeste iz onoga što još nije. U presudnim momentima za opstanak naše zemlje, kao vrstan poznavalac povijesnih činjenica ovih prostora, cjelokupno svoje društveno i političko djelovanje je posvetio afirmaciji i odbrani Bosne i Hercegovine“, istakao je rektor Škrijelj te dodao: „Životno i naučno postignuće akademika Muhameda Filipovića kao znanstvenika, filozofa, pisca, političara i diplomate, kao i njegovih 50 monografija, 160 naučnih i stručnih radova i više stotina članaka u dnevnim i sedmičnim novinama ostat će kao putokaz sadašnjim i budućim generacijama naučnika i naučnica Univerziteta u Sarajevu čije vrijeme tek dolazi.“

Izraze iskrenog saučešća porodici i prijateljima je u ime Ministarstva vanjskih poslova BiH i ministrice gospođe Bisere Turković uputio pomoćnik ministrice gospodin Ahmet Halilović. 
„Neprocjenjiv je lični doprinos akademika Filipovića posebno u nauci, ali i u naprednom društvenom angažmanu sa nesebičnim zalaganjem i predanošću za bolje i perspektivnije sutra za Bosnu i Hercegovinu. Akademik Filipović je imao izuzetno bogatu akademsku, političku ali i diplomatsku karijeru i u svakom segmentu njegovog rada i djelovanja je ostavio snažan i neizbrisiv trag“, naveo je gospodin Halilović te istakao da je djelovanje akademika Filipovića dalo snažan doprinos diplomatskoj službi Bosne i Hercegovine.

U ime Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu obratio se prof. dr. Salih Fočo rekavši da se danas opraštamo od profesora koji je svoj radni vijek vezao za Filozofski fakultet i Univerzitet u Sarajevu. 
„Opraštamo se od misaonog velikana koga je Bosna i Hercegovina imala. Akademik Muhamed Filipović je najsnažniji intelektualni autoritet, gotovo enciklopedija Bosne i Bošnjaka. Istaknuti filozof, pisac, povjesničar i političar. Omiljeni profesor, vječiti buntovnik i opozicionar, poznat po svom analitičkom i kritičkom mišljenju. Bio je poštovan i hvaljen među intelektualnom zajednicom, posebno običnim narodom, ali u isto vrijeme i osporavan. U svojih devet decenija akademik Filipović uspio je ostati upravan i dosljedan sebi, svojim idejama o vrijednosti i značenju Bosne i njenih naroda, ali i vrijednosti čovjeka i njegovih potreba. Bez sumnje, ovog legendarnog Krajišnika BiH će pamtiti kao jednog od svojih velikih naučnika, ali i po tome što je dugogodišnjim javnim djelovanjem uspio afirmisati i vratiti ime našeg naroda Bošnjak i Bošnjaci“, rekao je profesor Fočo.
Akademik Filipović je imao značajnog udjela u društvenim i političkim zbivanjima u BiH, istaknuo je profesor Fočo i dodao da se uvijek borio za slobodu individue.

„Mada nije bio član nijedne grupe ili posebne organizacije disidenata kakve su tada nastajale, Filipović je bio jedan od najznačajnijih disidenata unutar komunizma. Bio je pokretač mnogih javnih akcija i promotor mnogih ideja. Ovom prilikom navest ću samo neke. Prva je ideja bosanskog duha o kojoj je napisao briljantan esej. U tom eseju je napisao da bit duhovnosti Bosne nije podjela nego jedinstven duh koji on naziva bosanskim i koji se očituje kao sukus ukupnog historijskog iskustva – suživota truju vjera i triju naroda. Drugu njegovu ideju je iznio u radu na međunarodnom savjetovanju u Cavtatu 1979. godine, u kojem je izložio tvrdnje koje su se sastojale u tezama da je komunizam završio svoj povijesni put, da je dokazao da ne može da producira i razvije slobodu i da odlazi sa svjetsko povijesne scene. On je bio prvi koji je predvidio da će se dogoditi nasilje, posebno nad muslimanima. U rušenju socijalizma i izgradnji višestranačkog sistema bio je sudionik i pokretač mnogih ideja“, naveo je profesor Fočo te istakao da je među njegovim idejama najveća ideja da narod ima pravo na historijsko ime i državu.
„Demokratska vlast po njemu treba da služi narodu i njegovim interesima, ali je najvažniji interes po njemu bio pravo na vlastitu državu u kojoj su svi njeni narodi i građani jednaki i jednakopravni. Filipović je u ratu igrao značajnu ulogu kao diplomata i učesnik u pregovorima o miru u Ženevi. Kao rijetko ko razumijevao je Bosnu, njene složene odnose, različite interese, multikulturalnost ali i zajedništvo koje je čini tako posebnom“, kazao je Fočo.

Akademik Muamer Zukorlić u ime Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti je kazao da danas ispraćamo jednog od najvećih sinova Bosne.
„Bio je znanje koje hoda, bio je znanje i sloboda. Vječno je plivao uzvodno, prkoseći svim silama inercije. Takve ljude je teško priznati za života. Tolika energija znanja, hrabrosti, odvažnosti i dostojanstva. Vrijeme priznanja takvih ljudi zapravo počinje onoga trenutka kada odlaze sa ovog svijeta. Ostavio nam je u emanet Bosnu, onu pravu Bosnu... ponosnu. Bosnu etničkih i drugih različitosti, ali Bosnu jedinstvenog hiljadugodišnjeg ethosa. Bosnu ljudskosti koja odolijeva svim udarima. Jeste ovo veliki gubitak, za porodicu, za bošnjačku naciju i za Bosnu, posebno za nas u Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti. Ali, sa jedne strane, tuga, a sa druge strane, ponos što smo ga imali baš takvog. A mi u Bošnjačkoj akademiji jesmo najponosniji jer smo imali najboljeg predsjednika Akademije, najboljeg i najjačeg predsjednika“, zaključio je akademik Zukorlić.

O akademiku
Akademik Muhamed Filipović rođen je u Banjoj Luci gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Filozofiju, prirodne nauke i historiju studirao je u Beogradu i Zagrebu, a diplomirao je 1952. godine. Doktorirao je iz oblasti filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1961. godine. Ubrzo biva izabran u zvanje docenta, 1967. godine u vanrednog profesora, a potom 1972. godine u zvanje redovnog profesora za predmete Logika sa metodologijom i Metodologija znanstvenog rada na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na kojem je proveo cijeli radni vijek sve do penzionisanja 1999. godine. 
U toku svoje dugogodišnje akademske i pedagoške karijere bio je mentor ili član komisije za 34 doktorske disertacije u zemlji i inozemstvu. Bio je gostujući predavač u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Švicarskoj i na univerzitetima u drugim zemljama.

Akademik Muhamed Filipović je bio član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH izabran je 1976. godine, a za redovnog člana je izabran 1982. godine.
Akademik Filipović je bio predsjednik Bošnjačke akademije nauka.
Napisao je veliki broj monografija iz logike, historije filozofije, historije kulturnog života Bosne i Hercegovine, estetike i politike. Bavio se i književnom kritikom i esejistikom, ali i leksikografijom. Autor je eseja „Bosanski duh u književnosti – šta je to“, koji je objavljen 1967. godine u časopisu Život u povodu izdavanja i štampe zbirke poezije Mehmedalije Maka Dizdara Kameni spavač.
Bio je urednik redakcije Enciklopedije za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1975. godine do kraja 1982. godine koja je pripremila i objavila separat Enciklopedije Bosne i Hercegovine.
Akademik Muhamed Filipović bio je inicijator velikog broja javnih rasprava, polemika i pitanja koja su pokrenula veoma značajne procese u političkom, obrazovnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Njegov entuzijazam i plodotvoran naučni rad ostavio je utjecaj na generacije studenata koji su imali privilegiju slušati njegova predavanja.

Akademik Filipović je autor i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u naučnim časopisima, ali i velikog broja drugih oblika radova u različitim publikacijama. Također, autor je više stotina članaka u dnevnim i sedmičnim novinama koji su doprinijeli kako shvatanju tako i kreiranju društvene svakodnevnice u Bosni i Hercegovini.