Obilježena 486. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu
Svečano obilježavanje 486. godišnjice postojanja i rada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu upriličeno je 13. 01. 2023. godine u Velikoj sali Biblioteke. Program je započeo odlomkom iz Kur'ana koje je proučio hafiz Adnan Maati, osvajač više domaćih i svjetskih nagrada iz hifza i lijepog učenja Kur'ana, nakon čega se prisutnima obratio direktor Biblioteke mr. Osman Lavić. On je prisutnima poželio dobrodošlicu i upoznao ih sa najznačajnijim aktivnostima realiziranim u Biblioteci u toku 2022. godine, posebno naglašavajući saradnju Biblioteke za drugim institucijama i organizacijama u BiH i inostranstvu.
Nakon toga prezentirao je javnosti projekat Hronike Muhameda Enverija Kadića: „Prošle godine na ovom mjestu najavili smo i na neki način obećali intenziviranje rada na obradi i pripremi za štampu rukopisnog djela Hronike Muhameda Enverija Kadića. Kao rezultat tih nastojanja ove godine govorimo o pola prijeđenog puta… Stotinu godina nakon nastajanja Kadića Hronike, našoj generaciji se posrećilo da se ozbiljnije pozabavimo ovim poslom i ovo, zaista, značajno ali i voluminozno djelo, bar u formi regesti ponudimo javnosti na bosanskom jeziku. Krajem 2018. godine stupili smo u kontakt s Institutom za historiju i arhiv Republike Turske i potpisali sporazum o zajedničkom radu na izradi i prijevodu regesti ovoga djela, te njegovom štampanju sa faksimilima originalnog teksta, što bi trebalo da rezultira jednom edicijom od 50 svezaka. Historijski institut iz Ankare je uradio regeste dokumenata ove hronike a Gazi Husrev-begova biblioteka preuzela na sebe obavezu da regeste prevede s modernog turskog jezika na bosanski. Ovdje se ne radi o pukom prijevodu, nego sravnavanju teksta s originalom i ubiciranju lokaliteta i ličnosti koje se spominju u djelu. Tim od pet osmanista Gazijine Biblioteke već drugu godinu predano radi na ovim poslovima i, ako sve bude teklo po planu, toko 2024. godine trebali bismo konačno, nakon jednog stoljeća njegovog nastanka imati ovo djelo u formi regesti na modernom turskom i bosanskom jeziku.“
Nakon govora direktora, u centralnom dijelu programa govorila je dr. Ramiza Smajić, naučni saradnik za oblast starije historije Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Ona je govorila o liku i djelu Muhameda Enverija Kadića, kao i o suštinskom značaju ovog projekta za nauku u najširem smislu, odnosno historiografiju, bosanskohercegovačku i regionalnu osmanistiku, ali i opću kulturu i nasljedje. „Da je kojim slučajem Muhamed Enveri Kadić rođen negdje drugo, on bi na nekom fakultetu već odavno imao posvećen predmet istraživanju njegovih spoznaja. Smatram da bi jedan takav predmet obogatio naš Filozofski fakultet“ – kazala je ona.
Kao što je i uobičajeno, na svečanosti obilježavanja godišnjice dodjeljuju se zahvalnice istaknutim pojedincima i organizacijama za doprinos radu Biblioteke. Ove godine to su bili Goethe Institut BiH, savjetnik za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u BiH . gosp. Ahmet Atabaš, gosp. Nihad Njemčević i gđa Hamida Karčić.
Prisutnima se na kraju prigodnim riječima obratio i reisu-l-ulema Islamske zajednicu u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović koji je istakao: „Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja…Naši preci nisu bili lijeni ni u jednom od tih područja i možemo biti, i jesmo, ponosni na njih. Osjećamo ih u svome biću i u svojim emocijama i blagosiljamo ih dok se susrećemo s njihovim umnim, književnim, pjesničkim i umjetničkim pregnućima, ćutimo hukove njihovog entuzijazma, volje i želje da za sobom ostave lijep trag i neku korist za one koji će doći poslije njih. Biblioteka je stjecište svega toga i u svojim njedrima nosi neprocjenjivu mudrost“.
Moderatorica programa je bila mr. Šahsena Đulović, a svečanost je obogaćena i nastupom Šejle Grgić, bivšeg vokala sevdah grupe „Divanhana“.
