Održana konferencija | Medijska i informacijska pismenost: „Think Critically, Educate Wisely“
Univerzitet u Sarajevu – Fakultet političkih nauka organizovao je konferenciju Medijska i informacijska pismenost: Think Critically, Educate Wisely u subotu 22. oktobra 2022. godine.
Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka zajedno sa partnerima UNESCO / EU te preko 180 nastavnika i bibliotekara iz Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Republike Srpske, na završnoj konferenciji u Sarajevu predstavio je rezultate projektnih aktivnosti sa fokusom na pilot program obuke nastavnika, bibliotekara i drugih stručnih saradnika za medijsku i informacijsku pismenost (MIP) koje su održane tokom protekle 2021/2022. školske godine.
Konferencija je održana u hibridnom formatu u amfiteatru Fakulteta političkih nauka i sa prenosom na ZOOM-u i YouTube kanalu Fakulteta, a pored bibliotekara i nastavnika, prisutnima su se obratili pozvati gosti, stručnjaci iz oblasti obrazovanja, medijske i informacijske pismenosti te predstavnici obrazovnih vlasti i UNESCO-a.
U partnerstvu sa drugim javnim univerzitetima iz Banja Luke, Istočnog Sarajeva i Mostara, Univerzitet u Sarajevu već sedam godina strateški radi na naučnoistraživački zasnovanom promicanju, razvoju i unapređenju medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini kako bi se sukcesivno pristupilo prevazilaženju drugog vala digitalnog jaza koji se odnosi na posjedovanje znanja, vještine i vrijednosti nužnih za digitalno doba.
Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a u Bosni i Hercegovini iskoristio je priliku da istakne kako je u dosadašnjim projektnim aktivnostima urađen izuzetno važan posao, prvenstveno zahvaljujući timu koji je okupljen oko Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ali i saradnji svih partnera širom Bosne i Hercegovine koji su direktno doprinijeli jačanju slobode izražavanja u kontekstu slobodnih, neovisnih i pluralističkih medija. “Kada govorimo o medijskoj i informacijskoj pismenosti, ono što je za nas iz UNESCO-a jako važno, jeste da je to neizbježna kompetencija dvadeset i prvog vijeka. Bez medijske i informacijske pismenosti ne možemo ništa, ali to nisu isključivo mediji i vezano za samu pismenost, nego je to jedna kompleksan set stvari koje uvezuju i obrazovanje, što vidimo kroz saradnju sa Fakultetom političkih nauka, svim ministarstvima i ostalim univerzitetima u Bosni i Hercegovini”, naglašava Šešum.
Prema rezultatima prikazanim u knjizi Medijska i informacijska pismenost: Istraživanje i razvoj (2020), jedna petina ispitanih nastavnika i bibliotekara u Bosni i Hercegovini ne smatra da vlada osnovnim informacijama o tome šta medijska i informacijska pismenost predstavlja, upućujući tako na potrebu za kontinuiranim radom ne samo na vještinama za podučavanje, već i kritičko promišljanje i kotekstualizirano razumijevanje MIP-a kao kroskurikularne kompetencije.
S obzirom na ulogu bibliotekara i nastavnika kao ključnih i ciljanih skupina te nezaobilaznih partnera u izvođenju aktivnosti i zajedničkom razvoju medijske i informacijske pismenosti u obrazovnim sistemima, te slijedeći preporuke i smjernice dosadašnjih aktivnosti, savjetovanja i istraživanja, program obuke u preko trideset škola širom Bosne i Hercegovine fokusirao se na dva segmenta: nastavak razvijanja MIP kompetencija u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj, Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo kao i unapređivanje međuprofesionalne saradnje kroz sve predmete u školama.
Metodološki pristup aktualizaciji medijske i informacijske pismenosti u školama zamišljen je na osnovama vođenog istraživačkog učenja. Nužan korak bio je da se ovaj pedagoški pristup predstavi ne samo nastavnicima i bibliotekarima, već i direktorima škola, stručnim saradnicima, i na koncu učenicima, kako bi svi uključeni u obrazovni proces razumjeli značaj razumijevanja kompetencija medijske i informacijske kao integralne vještine, a istraživački pristup kao ključni faktor učenja.
Ova aktivnost održana je u sklopu projekata „Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj – Faza II“ koje su podržali EU i UNESCO.
