Održana tribina povodom stote godišnjice rođenja Ešref-ef. Kovačevića
Fakultet Islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova medresa danas su u Amfiteatru Medrese ogranizirali tribinu povodom stote godišnjice rođenja Ešref-ef. Kovačevića.
Ešref-ef. Kovačević prema Tezkiretnami Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, programu institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu, ubraja se u ličnosti čija se godišnjica rođenja obilježava na nivou ustanova Islamske zajednice.
– Mi smo kao Medresa dobili u dužnost i obavezu da obilježimo ovu godišnjicu. On je, prije svega, bio veliki čovjek, profesor, arabista, historičar, kaligraf, pjesnik. Predavao je i u Gazi Husrev-begovoj medresi. Iza njega su ostala brojna djela. Važno je da na ovaj način čuvamo sjećanje na njega – izjavio je direktor Gazi Husrev-begove medrese mr. Dževad Pleh.
Dekan Fakulteta Islamskih nauka prof. dr. Mustafa Hasani akcentirao je da Ešref-ef. Kovačević zaslužuje poseban u našem kolektivnim pamćenjem, budući da je “svojim radom zadužio sve nas”.
– Zadužio nas je da povedemo više računa o tome šta je radio i kako je radio. To su dvije velike vrijednosti njegovog naslijeđa koje nam je ostavio. Jako puno je radio kao univerzitetski profesor, naučnik, istraživač, pisac, a onda je puno radio u onom segmentu koji je kod nas marginaliziran, a to je umjetnost islamske kaligrafije. Maksimalno je bio posvećen pozivu obrazovanja i odgoja – kazao je o Kovačeviću dekan Hasani.
Na tribini o životu Kovačevića govorili su dr. Aladin Husić, prof. dr. Džemal Latić, Hazim Numanagić i prof. dr. Haris Dervišević.
– O Kovačeviću možemo govoriti kao naučniku, umjetniku, kao pjesniku, i kao prevodiocu. Sve su to sfere u kojima je ostavio veoma značajan trag. Pripadao je generaciji klasika naše historiografije koji su ostavljali vrlo značajne rezultate. Njegove knjige su nezaobilazna literatura svakome onome ko se bavi mnogim pitanjima historije Bosne u osmanskom periodu. Ostavio je dubokog traga u Orijentalnom institutu, u bosanskohercegovačkoj, ali i regionalnoj historiografiji. U nekim stvarima je zaista nedostižan – naglasio je dr. Aladin Husić.
Kako je naveo prof. dr. Haris Dervišević, Kovačević je jedan od najznačajnijih kaligrafa, te je nezaobilazno njegovo mjesto u historiji bosanskohercegovačke kaligrafije.
– On je spona između tradicionalne kaligrafije kraja 19. stoljeća i 20. stoljeća. Mnogobrojni njegovi učenici su današnji kaligrafi. Zahvaljujući njemu, imamo danas živu kaligrafsku radinost – kazao je Dervišević.
Moderator tribine je bila prof. dr. Zehra Alispahić.
Ešref-ef. Kovačević rođen je 1. septembra 1924. godine u Glamoču. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završava studij turskog i arapskog jezika, te studij historije. Radni vijek proveo je kao istraživač na Orijentalnom institutu u Sarajevu i kao predavač na Filozofskom fakultetu, Islamskom teološkom fakultetu i Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Pored velikog broja kaligrafskih kompozicija, stotina učenika kojima je prenio znanje, najveći poduhvat Ešrefa Kovačevića je prijepis Kurʼana. Preselio je na ahiret 2. marta 1996. godine, a ukopan je u haremu Sarač-Ismailove džamije u Sarajevu.
(MINA)
