Novi broj znanstvenog časopisa „Vrhbosnensia“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Početkom 7. mjeseca, u svom ljetnom terminu, iz tiska je izašao novi broj znanstvenog časopisa Vrhbosnensia Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Riječ je o prvom broju u 2020. godini. Za ovaj broj smo obnovili i Uredničko i Znanstveno vijeće časopisa, a sve u cilju pridruživanja Vrhbosnensije Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak – koje je još u pripremi. Što se tiče sadržaja novoga broja, Vrhbosnensia sadrži osam znanstvenih članaka, jedan prikaz i jednu recenziju.
Prvi članak pod naslovom „Izazovi migracija za europsku demokraciju“ rad je prof. dr. sc. Pave Barišića. Riječ je o profesorovom izlaganju na međunarodnom simpoziju o temi „Fenomen migracija u suvremenom trenutku“, koji se održao u Sarajevu, 8. 11. 2019. Autor u sažetku članka, između ostaloga, ističe: „Ovaj članak razmatra ključne političke promjene paradigmi koje potiču i otvaraju migracije u demokratski uređenim društvima u Europi. Polazi od činjenice da je Europa postala najveće utočište migranata u svijetu. S 10,4 % migranata trostruko nadmašuje svjetski prosjek od 3,5% migranata. Svaki treći migrant živi u Europi, a od 1990. do 2017. udio migranata sa 6,8% povećao se na 10,4 %. Prikazuje se, nadalje, utjecaj globalizacije na povećanje ekonomskih migracija. Od 2010. politika u Europi napušta do tada poželjni model multikulturalizma i okreće se pojmu interkulturalnosti. U kratkom razdoblju doživjele su uzlet političke stranke koje su se služile antiimigrantskim stavovima. Članak donosi osvrte posebice na stanje u Ujedinjenoj Kraljevini, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj te u sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi. […] Zaključno se ocrtava odgovor na pitanje zašto su migracije – kako dolazne tako i odlazne – izazovne za demokraciju. U prvom redu zato što se izazivaju promjene u identitetu puka ili demosa, političke zajednice. A za demokraciju to je vrhovni nositelj vlasti. To je glavni razlog zašto su građani iznimno osjetljivi prema nesagledivim migracijskim promjenama. Jer njima se utječe na vrijednosni sustav političke zajednice.“
„Razumijevanje (prirode) poimanja Boga u kontekstu Humeova empirizma s obzirom na Dijaloge o naravnoj religiji“ tema je drugog članka koji potpisuje dr. sc. Dafne Vidanec. Autorica u sažetku rada ističe: „Rad se bavi konceptom poimanja Boga i religije u misaonoj maniri škotskog filozofa Davida Humea, za čiji filozofijski opus komentatori poput Johna M. Robertsona kažu da je previđen; da su Humeove postavke objavljivane u formi eseja i rasprava, na neki način, 'unakažene'; da Humeu valja dati adekvatno mjesto u povijesti filozofije ali i u diskursu o religiji. Spomenuto želim istražiti i analizirati kroz prizmu Humeova razumijevanja naravne religije, a s obzirom na njegovo najznačajnije filozofsko djelo pisano o toj temi – Dialogues concerning Natural Religion (hrv. „Dijalozi o naravnoj religiji“). Polazišna teza, kada je riječ o Humeovoj interpretaciji problematike religije bjelodanoj u 'Dijalozima o naravnoj religiji' jest da je posrijedi jedno hermetično razumijevanje naravi vjerovanja uopće“.
Prof. dr. sc. Stjepan Matković je autor trećega članka pod naslovom „Dvije vizije modernoga pravaštva: nadbiskup Josip Stadler i Josip Frank“. Iz sažetka ovoga članka donosimo: „Autor je ukazao na višeslojan odnos između Josipa Franka, prvaka jedne od pravaških stranaka na političkoj sceni Kraljevine Hrvatske i Slavonije, i vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera. Taj je odnos bio obilježen proturječnostima i različitim fazama. Na početku 20. stoljeća Frank je kao predvodnik pravaša okupljenih oko Čiste stranke prava kritički razmatrao Stadlerovu političku djelatnost na području Bosne i Hercegovine. […] U toj se kombinaciji temeljio kao bitan element neprihvaćanja djelovanja vrhbosanskoga nadbiskupa i kompleksan odnos prema muslimanima iz Bosne i Hercegovine, koji su trebali biti ključan saveznik u širenju pravaštva na tom području, zbog čega je Frank javno izražavao filomuslimansko raspoloženje i pritom osuđivao navodno prozelitsko djelovanje Stadlera. Do zaokreta u međusobnim odnosima između Franka i Stadlera dolazi nakon pokretanja politike Novoga kursa, a još naglašenija suradnja započinje u kontekstu austrougarske provedbe aneksije Bosne i Hercegovine. […] Na značenju dobiva sve snažniji utjecaj kruga oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, koji je na dnevni red stavio mogućnost trijalističke reforme Austro-Ugarske. U tim je  okolnostima došlo do čvršćega povezivanja između Franka i Stadlera.“
Lik i djelo „Karla Cankara, Slovenca svećenika u Bosni (1877.–1953.)“ predstavio je u svom članku prof. dr. sc. Mato Zovkić, profesor emeritus na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. U sažetku autor, između ostaloga, piše: „Karlo Cankar bio je ljubljanski bogoslov kada je 1901. odlučio nastaviti studij u Sarajevu i služiti kao svećenik Vrhbosanske nadbiskupije. Zaređen je 1903. te je do 1929. obavljao različite službe u Ordinarijatu. Između ostaloga, bio je tajnik nadbiskupa Stadlera 1908. do 1918., urednik Hrvatskog dnevnika (1906. –1918.) Katoličkog tjednika (1923. –1926.), kanonik (1923. –1929.). […] Surađivao je u Vrhbosni od 1904. […]. Bio je župnik Lukavca i dekan tuzlanski od 1929. do 1937. Kada se iz zdravstvenih razloga povukao iz pastoralne službe na župi, sa zahvalnošću je prihvatio službu duhovnika u sirotištu 'Egipat' u Sarajevu koje su vodile Služavke Malog Isusa.“
Članak prof. dr. sc. Ante Mateljana nosi naslov „Kršćansko utemeljenje ljudskog dostojanstva: komplementarnost vjere i života“. U sažetku se čita: „U prvom [dijelu rada] se izlažu problemi definiranja života, kao i definiranja ljudskoga života. O odgovoru na pitanje što je ljudski život i tko je čovjek, ovisi i pristup temi dostojanstva ljudske osobe. Obrađena su tri aktualna pristupa: liberalni, utilitaristički i relativistički. U drugom dijelu predočeni su osnovni elementi kršćanske antropologije: utemeljenje ontološke vrijednosti čovjeka i dostojanstva ljudske osobe u transcendentnom temelju, to jest u Bogu, kristološko središte antropologije te smisao i konačna eshatološka svrha ljudske egzistencije. U zaključku se potvrđuje komplementarnost kršćanske antropologije sa zahtjevom za poštovanje dostojanstva i prava ljudske osobe, od začeća do naravne smrti, kao i značaj kršćanskog poslanja: navještaj nepovredivog dostojanstva ljudske osobe čija je izvorna mjera osoba Isusa Krista.“
Sanja Kopunović Legetin, izv. prof. dr. sc. Suzana Vuletić i doc. dr. sc. Stanislav Šota potpisuju članak pod naslovom „Psihosocijalne posljedice ratnog zločina silovanja u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji tijekom velikosrpske agresije“. Članak je napisan na engleskom jeziku, a u sažetku autori ističu: „U uvodnom dijelu rada prikazani su zločini i zlostavljanja na mnogim razinama koji su obilježje svakog pa tako i Domovinskog rata. Među svim oblicima traumatskog iskustva navedeno je silovanje kao kompleksan događaj obilježen iznimno negativnim životno emocionalnim posljedicama koje ostavljaju teške i trajne posljedice vidljive u svakodnevnom životu traumatizirane osobe. Prvi dio rada govori o životu nakon traumatskog događaja silovanja. Drugi dio rada je u najvećoj mjeri posvećen psihosocijalnim posljedicama s kojima žrtve ratnog zločina silovanja i danas žive, a do rezultata se došlo provedenom anketom među žrtvama ratnog zločina silovanja tijekom Domovinskog rata na području Đakovačko – osječke nadbiskupije. […] Treći dio posebno ističe posljedice dijela velikosrpske agresije tijekom Domovinskog rata u Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji.“
Članak pod naslovom „Zavičaj i zavičajnik: prilog o odnosima Broda prema nadbiskupu Josipu Stadleru“ je prvi dio opširnog članka koji potpisuju dr. sc. Mato Artuković i Ivan Stipić, doktorand. U sažetku se može pročitati: „Rad je prilog poznavanju odnosa Broda i Brođana prema nadbiskupu Stadleru. Upravo na njegovu primjeru najbolje možemo vidjeti kako politika diktira i formira svijest građana prema svojem sugrađaninu, pa i onom kojega svakako svrstavamo među najuglednije. Politička borba na nacionalnoj razini odrazila se i na lokalnoj sredini. Stadler je bio veliki protivnik jugoslavenske opcije i ulaska u zajedničku državu sa Srbijom. Politička njegova opcija bila je zapadnjačka, trijalistička s osloncem na Austro-Ugarsku Monarhiju, u socijalnim pitanjima kršćansko-socijalna s izrazitim osjećajem za najsiromašnije slojeve naroda, bez obzira na vjersku pripadnost. Materinska riječ kao glasilo Hrvatsko-srpske koalicije […] i Posavska Hrvatska kao pravaško glasilo Frankove struje dva su lista koji prema Stadleru zauzimaju sasvim oprečan stav. […] Nakon zavođenja komunističke diktature u javnosti u Brodu, prije svega u novinama Brodski list, nije ni spomenut. Slomom komunističke diktature upoznaju Brod i Brođani svojega velikog sugrađanina. Prije svega u tome imaju zaslugu sestre Služavke Malog Isusa, redovničke zajednice koju je utemeljio nadbiskup Stadler.“
Posljednji članak u ovom broju časopisa je također o liku prvog vrhbosanskog nadbiskupa, a nosi naslov „Pisani izvori o Josipu Stadleru u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu“. Autor članka je dr. sc. Vlatko Dolančić. U sažetku članka autor ističe: „Budući da je većinu svojega truda i zalaganja [Josip Stadler] usmjerio na postavljanje ustrojstva nove crkvene hijerarhije na području Bosne, često se dopisivao s predstavnicima biskupijske uprave u Đakovu. Ti zapisi u vidu pisama sačuvani su u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu […] te čuvaju bogate i važne podatke o Stadlerovim planovima, idejama, strahovima, problemima i rješenjima. Rad donosi podatke o arhivskim izvorima čuvanima u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu: arhivsko gradivo (pisma) koja je napisao sam Josip Stadler, ali i gradivo u kojem se Stadler spominje, od njegova rođenja i krštenja pa do kraja 20. stoljeća.“
Autorima čestitamo na vrijednim člancima, a recenzentima zahvaljujemo na suradnji te stručno i odgovorno sastavljenim recenzijama članaka. Zahvaljujemo i svima onima koji su dali svoj doprinos u ovom broju časopisa Vrhbosnensia: prije svega našoj voditeljici knjižnice mr. sc. Ireni Pejić te gosp. Denisu Dobrovoljskom za tehničku obradu i pripremu ovog broja časopisa. Neka nam i ovaj novi broj časopisa bude na korist i obogaćenje.
 
Podsjećamo da je časopis Vrhbosnensia dostupan i u digitalnom (PDF) izdanju koje možete posjetiti na sljedećoj poveznici: VRHBOSNENSIA 1 (2020.).
 
 
Ilija Marković, glavni i odgovorni urednik časopisa Vrhbosnenia