Intervju rektora Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifata Škrijelja za Novinsku agenciju Patria

Novi Zakon o visokom obrazovanju KS donesen je krajem avgusta, a njegova primjena počinje objavom u Službenim novinama KS. O novom zakonu razgovarali smo sa rektorom Univerziteta u Sarajevu Rifatom Škrijeljom. Ovo je njegov drugi mandat na čelu UNSA-e i više nema pravo kandidiranja jer i novi zakon omogućava dva vezana mandata. Rektor je govorio i o željama za razvoj Univerziteta u Sarajevu, izgradnji nove infrastrukture i Kampusa UNSA-e, ali i potrebi većeg ulaganja u razvoj Univerziteta u Sarajevu.  

Patria: Jeste li zadovoljni usvajanjem Zakona o visokom obrazovanju KS, ako posmatramo i 2017. godinu kada je usvojen sada već prošli ZVO. I tada ste imali brojne primjedbe, upozoravali na određene nedostatke koji su se pokazali u njegovoj primjeni. Nikada nisu usvojene izmjene za koje ste se zalagali. Da li je to sada dijelom ispravljeno, a čime niste zadovoljni kao rektor?

Škrijelj: Nisam zadovoljan što ovaj zakon nije usvojen ranije iz razloga što je prijeka potreba UNSA bila da se što prije donese novi, bolji zakon od onog iz 2017. godine. Kao rektora me zanimalo da ovaj Univerzitet postigne bolje rezultate dok sam rektor, a u tome smo imali ozbiljan limit u bivšem zakonu o visokom obrazovanju. On je bio prenormiran imao obimne kaznene odredbe koje su zadirale u autonomiju Univerziteta jer se više prostora dalo mišljenju inspektora nego Senatu UNSA-e.

Novim zakonom se to značajno relaksira. Bivši zakon imao je odredbe diskriminacije i prorektori nisu imali pravo glasa u Senatu, a da su obavezni biti u stalnom radnom odnosu na UNSA. Nisu imali pravo biti birani i birati. Sada im se to pravo vraća.

Kada su u pitanju napredovanja i izbor u akademska zvanja blago se pooštravaju kriteriji ali se istovremeno i objektiviziraju doprinosi nastavnog osoblja. Neće više biti neprimjećen doprinos nastavnika u realizacije nastave, neće više biti neprimjećen društveni doprinos. Vraćeno je pravo Univerzitetu da Statutom kao najvećim podzakonskim aktom uredi unutrašnje odnose jer je stvar organizacije, akademska pitanja, napredovanja, sticanje magisterija, doktorata to su sve akademska pitanja iz nadležnosti Senata i Vijeća fakulteta.

Patria: Vraćanje glasova prorektorima tumači se kao povećanje 'moći rektora' iako su do usvajanja ZVO 2017. godine prorektori imali pravo glasa. Da li je to vaša moć?

Škrijelj: Tada je to ukinuto jer je prevagnula politika u KS čime se išlo na slabljenje moći utjecaja Univerziteta kao krovne ustanove nad fakultetima i na taj način je UNSA trebalo što više oslabiti i trebalo je rektora kao odgovornu osobu što više oslabiti jer je to bio pokušaj političkog porobljavanja Univerziteta od tadašnje vlasti koja je činila SDA dominantno. Htjeli su staviti Univerzitet pod kontrolu. Napravili su novi zakon i odlučili disciplinirati rektora. Dobili smo jedan zakon kojim nismo mogli donijeti nijednu odluku na Senatu, a da budemo sigurni da sutra neće doći inspektor i poništiti je. Sve naše nadležnosti iz akademskih prava dovedene su pod lupu. Inspekcija mora da radi ali su i oni bili u čudu, zbog takvog zakona 2020. su imali preko 200 inspekcijskih nadzora u Rektoratu UNSA.

ZVO koji smo sada dobili ide ka jačanju kapaciteta visokog obrazovanja. Uvodimo dualno obrazovanje koje je približavanje Univerziteta tržištu rada. Naši će studenti imati daleko više mogućnosti da se uključe i rade praksu u različitim institucijama u BiH.

Kada je riječ o vraćanju glasova prorektorima, kad povećate kvorum na osnovu šest prorektora više vam broj članova Senata nije 41 član već 47. Dok je bio 41 član i dok je samo rektor imao pravo glasa bila je dovoljna natpolovična većina od 21 da se donese odluka. A sada je potrebno 24 ili 25 imati za odluku.

Prorektori su iz različitih grupacija i sada će svaka grupacija imati još po jedan glas u Senatu. Samo se povećava broj, a ne moć. Zlonamjerni to pokušavaju uzeti kao moć rektora. Jedino što oni koji daju te primjedbe unose smutnju u javnosti.

Svi oni koji kažu da je novim zakonom rektor dobio previše moći nije tačno. Sve što je ostavljeno zakonom koristit ću za dobrobit Univerziteta, njegovih studenata i akademskog osoblja ali sa mnogo više pravde.

Patria: Sjećamo se problema sa Medicinskim fakultetom UNSA, suspenzijama dekanese koju je NNV ponovo biralo za dekanesu, utjecaja KCUS-a na Medicinski fakultet. Podnosili ste i krivične prijave Tužilaštvu KS. Kakva je sad situacija i je li to ovaj zakon uredio?

Škrijelj: KCUS je imao dominantan utjecaj na Medicinski fakultet što je bila katastrofalna greška kada se donio zakon 2017. godine. Vi ste imali 100 ljudi koji imaju mali procenat radnog odnosa na Medicini i više se pita nego 50 ljudi koji imaju 100 posto radni odnos. To je počelo da dovodi do blokade rada Medicinskog fakulteta. Sada će kliničari imati do jedne trećine članova NNV-a i to ćemo Statutom precizno urediti.

Medicinski fakultet je zapao u krizu jer zakonom iz 2017. nije bilo decidno napisano da osoba koja se razriješi dužnosti ili bude suspendovana ne može biti izabrana dok se to ne razriješi.

Krivične prijave još nisu raščišćene, a korišten je instrument podnošenja apelacija Ustavnom sudu FBiH. Sada su iz Kluba SDA zaprijetili da će i novi ZVO rušiti na Ustavnom sudu FBiH. Izlaze na površinu te mreže, te političke koruptivne mreže na svim nivoima.

Ovaj zakon koji sada imamo daleko bolje uređuje visoko obrazovanje, a univerzitetima i našem javnom i privatnim vraća autonomiju da se bavimo onim što nam je dužnost.

Patria: Postoje i neki krugovi akademske zajednice koji smatraju da novi zakon nije donio potrebne reforme.

Škrijelj: Možda je letvica za napredovanje mogla biti podignuta visočije, ali objektivne okolnosti su takve da smo mi našli realnu mjeru. Ne slažem se s mišljenjem da ovaj zakon nije reformski. On je itekako reformski za UNSA jer po prvi put imamo jedno integrisano lice koje zakonski uređujemo. Ovaj zakon je itekako zakoračio u reformu visokog obrazovanja. Razmotreni su amandmani, provedena je javna rasprava. 2017. godine svi amandmani akademske zajednice su odbijeni.

Akademsko osoblje u svom napredovanju moći će imati još jedan izbor koje je započelo po starom zakonu. Studenti imaju svoja stečena prava i po zakonu po kojem su upisali okončat će studij.

Nikada dok sam rektor neću potpisati odluku koja će biti na štetu studenata. Studenti moraju da uče, da polažu ispite, da poštuju rokove, da imaju svoj proaktivan odnos prema studiju, a mi moramo da stvorimo što povoljnije uslove za njih. Ukoliko se dogodi da ovaj zakon donosi neke povoljnosti za studente onda oni imaju pravo tražiti, a mi ćemo tražiti tumačenje Osnivača, da primijenimo to pravo.

Patria: Puno polemike izazvala je i nova Webometricsova lista gdje je UNSA doživio pad. Prije nekoliko godina promijenjeni su kriteriji po kojima se rangiraju univerziteti. Jeste li zadovoljni akademskim osobljem i njihovim doprinosom?

Škrijelj: U velikoj mjeri da. Egzaktni podaci pokazuju sljedeće. Mi smo uveli zadnje tri godine nagrađivanje za naučno-istraživačka postignuća akademskog osoblja UNSA. U prvoj godini smo imali između 35 i 40 članova akademskog osoblja koji su imali rezultate da ih možemo nagraditi. Rezultati su bili objavljeni radovi u najprestižnijim časopisima. Druge godine smo imali između 50 i 70 članova, a ove godine imali smo preko 115. Prema naučnim dostignućima mi se nalazimo između 1150. i 1300. mjesta od 31.000 univerziteta, ali po ukupnim kriterijama od kojih je jedan vidljivost UNSA oscilira. Danas je UNSA među 5% najboljih na svijetu. Moja želja je da se nađemo među 1000 najboljih na svijetu do 2024. godine.

Patria: Šta je sa Šangajskom listom?

Škrijelj: Nekih manjih univerziteta od nas i nekada slabijih u regiji već ima i na Šangajskoj listi. Za to nam treba više novca, više infrastrukture. Mi kao Univerzitet ne raspolažemo niti nam novac daje država za stipendiranje dolaska stranih studenata i mi imamo jako mali procenat stranih studenata i to su studenti dominantno iz regije.

Stvaramo sve pretpostavke za izgradnju modernog Kampusa UNSA, ali će za to biti potrebna kreditna sredstva. Dotrajala je naša infrastruktura. Za 73 godine koliko radi i postoji UNSA mnoge zgrade nisu krovove promijenile, kamoli šta drugo. Neki fakulteti i akademije još uvijek nemaju svoj prostor. UNSA očekuju bolji dani. Potrebna je veća podrška Osnivača ali ja moram izraziti zahvalnost sadašnjoj Vladi koja je uradila nekoliko važnih stvari za UNSA. Uređeni prostor Kampusa mora se izgrađivati. Tu će biti objekti fakulteta, instituta, akademija. Radi se jedan od najmodernijih master planova za Kampus koji radi jedna od najpoznatijih svjetskih firmi na osnovu granta Evropske investicijske banke za razvoj. 

Vjerujem da ćemo uspjeti i da će UNSA u jednom trenutku biti moderno izgrađen univerzitet, moderno uređen, imati više stranih studenata, internacionalno bolje rangiran, veći broj naučnika sa ozbiljnim rezultatima. Vjerujem u uspjeh i budući razvoj Univerziteta kao rektor i nastojat ću da dam svoj doprinos koliko mogu dok sam na ovoj poziciji.

Mislim da smo jedan od univerziteta u regiji na dobrom putu da očuvamo autonomiju.  

Razgovarala: Amra Vrabac 

*Preuzeto sa web stranice Novinske agencije Patria (link: https://nap.ba/news/97784)