Promovirana knjiga "Teritorijalni ekspanzionizam Srbije prema Bosni i Hercegovini (1804–2020)" autora prof. dr. Denisa Bećirovića

Dana 14. oktobra u sarajevskoj Vijećnici promovirana je knjiga “Teritorijalni ekspanzionizam Srbije prema Bosni i Hercegovini (1804.- 2020.)”, autora prof. dr. Denisa Bećirovića. Djelo je objavljeno u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Knjigu su promovirali akademik prof. dr. Mirko Pejanović, prof. dr. Rasim Muratović, prof. dr. Tomislav Išek, prof. dr. Senadin Lavić, prof. dr. Husnija Kamberović, doc. dr. Benjamina Karić i dr. sc. Muamer Džananović.

Knjiga je strukturirana u četiri poglavlja u kojima se temeljito obrađuje teritorijalna ekspanzionistička politika Srbije prema Bosni i Hercegovini od početka 19. stoljeća do danas.

U svom obraćanju prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je istakao da knjiga: “svojom sveobuhvatnošću, konciznošću i razumljivošću, pokriti prazninu u proučavanju i tumačenju velikosrpske, ali i velikohrvatske politike u kapacitetu u kojem se ona mogla ostvariti. Svojom aktuelnošću knjiga može, posebno mladim generacijama, pomoći da se detaljno upoznaju sa važnim savremenim političkim procesima, historijskim događajima i iskušenjima kroz koja je prošla i prolazi Bosna i Hercegovina u posljednja dva stoljeća.”

Prof. dr. Tomislav Išek kazao je da je Bećirović u knjizi pokazao i dokazao apsolutnu utemeljenost svojih teza o teritorijalnom ekspanzionizmu Srbije prema Bosni i Hercegovini. „Prvi put u historiografskoj produkciji uspješno je prikazan i dokazan kontinuitet velikodržavnih pretenzija Srbije prema Bosni i Hercegovini kroz tri stoljeća“, kazao je Išek.

Dr. sc. Muamer Džananović je, između ostalog, istakao da je „jako važan dio knjige u kojem prof. Bećirović potencira da zagovornici nestanka države Bosne i Hercegovine znaju da uljuljkivanje, desupstancijaliziranje i razjedinjavanje probosanskohercegovačkih snaga ide u njihovu korist, te Bećirović uz poziv da se prepozna odakle Bosni i Hercegovini prijeti najveća opasnost i insistira na efikasnoj organizaciji, temeljitoj promjeni u odnosu prema velikodržavlju – u konačnici sve u cilju demokratskog zalaganja za državu Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih građana i naroda, što je možda i najvažnija poruka ovog djela“.

Doc. dr. Benjamina Karić istakla je da „knjiga daje veliki doprinos izučavanju historije Bosne i Hercegovine, ali posebno različitih ekspanzionističkih namjera koje su često bile usmjerene prema našoj Bosni i Hercegovini. Ova knjiga daje odgovore na mnoga pitanja i ona je pionirski poduhvat jer knjigu poput ove do sada nismo imali priliku vidjeti na našem tržištu“.

Prof. dr. Husnija Kamberović u svom izlaganju istakao je važnost brojnih segmenata djela, pogotovo onih u kojima je autor pristupio s pozicije historijske nauke, te naglasio da ona u završnim dijelovima ima politološki pristup.

Prof. dr. Senadin Lavić je, zahvalivši se autoru što je smogao snage napisati ovakvo djelo, poručio da je Denis Bećirovović politički na liniji Nijaza Durakovića i Esada Zgodića. Posebno je naglasio važnost ovog djela za brojne naučne oblasti, a pogotovo studente humanističkih i društvenih nauka.

Akademik, prof. dr. Mirko Pejanović je naglasio da je: „Ovo rijetka knjiga koja obrađuje jedan historijski fenomen, a to je odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu teritorijalnih pretenzija u Bosni i Hercegovini. Obrađena su tri historijska perioda, 19. stoljeće, 20. stoljeće, a posebno u 20. stoljeću period agresije na Bosnu i Hercegovinu i poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Autor je došao do veoma značajnih spoznaja i zaključaka i knjiga će biti od velike koristi i studentima humanističkih i društvenih nauka, naučnoj javnosti i svima koji se bave društvenim razvojem Bosne i Hercegovine“.

Prof. dr. Denis Bećirović je doktor historijskih nauka i univerzitetski profesor. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli predaje nastavu u zvanju vanrednog profesora. Član je Odbora za istorijske nauke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, autor je 4 knjige i više od 40 naučnih i stručnih radova objavljenih u referentnim časopisima u zemlji i inozemstvu. Bavi se naučnim istraživanjem savremene historije jugoistočne Evrope i Bosne i Hercegovine, kao i odnosima države i vjerskih zajednica u XX. stoljeću.

Preuzeto sa web stranice Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.