Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na svojoj 35. sjednici, održanoj 2. jula 2020. godine u Sarajevu, donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenikom BiH. Odluku o proglašenju pokretnog dobra donijela je Komisija u sastavu: predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić. Osim članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika sjednici su prisustvovali i predstavnici međunarodne zajednice.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine baštini blago koje svjedoči o prošlosti naše zemlje i naroda koji u njoj žive. Ovo blago je naša ostavština iz prošlosti, ono što živimo danas i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama. Blago NUBBiH-a je nezamjenjiv izvor i svjedok proteklih vremena i inspiracija za dalji život, rad i napredak.
Specijalne zbirke sačinjavaju pet podzbirki:
- Zbirka stare i rijetke knjige,
- Rukopisna zbirka i Arhiv,
- Kartografska zbirka,
- Grafička zbirka i
- Muzička zbirka (Muzička zbirka uslijed ratnih dejstava '92. potpuno je uništena. Također su kartografska i grafička zbirka pretrpjela velike gubitke. Rekonstrukcija svih zbirki je u toku)
Odjeljenje za staru i rijetku knjigu i rukopise formirano je 1951. godine. Najveću vrijednost zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri. Štampane su u Veneciji i Tübingenu. Inkunabule predstavljaju visokocijenjeno kulturno blago za evropsku historiju, i to ne samo onu duhovnu. Period 17. i 18. stoljeće obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima naročito ističemo djela Matije Divkovića štampana bosančicom. Matija Divković prvu svoju knjigu, Nauk krstijanski, štampao je u Veneciji davne 1611. godine. Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića i drugih.
Za bosanskohercegovačku štampanu knjigu 19. stoljeće predstavlja doba njenog rađanja. Tako danas Biblioteka posjeduje publikacije štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru itd. Iz Vilajetske štamparije proizašle su publikacije na svim pismima koja su se tada koristila na ovim prostorima. Publikacije iz ovog perioda veoma su značajne za našu kulturno-historijsku baštinu.
Dvadeseto stoljeće je u zbirci rariteta bilo predstavljeno najrazličitijim bibliofilskim izdanjima, od faksimila najvrednije rijetkosti svjetskog značaja, originalnih malotiražnih djela, do mini knjiga i slično.
Sve do kraja 19. stoljeća našim krajevima dominirao je rukopis i rukopisna knjiga. Ovu zbirku dijelimo na Rukopisnu i Arhivsku.
Rukopisna zbirka posjeduje oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.
U okviru Rukopisne zbirke smještena je Arhivska zbirka koja je sačinjena od nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava „Napredak“ i „Prosvjeta“, te oko 300 dokumenata Poljičke Republike pisanih bosančicom.
U Kartografskoj zbirci posebnu pažnju poklanjamo nacionalnom fondu, tj. kartama na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina. U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata (od 16. do 21. st.), atlasi i turistički vodiči, referentna literatura. Najveći dio fonda čine karte zemalja Jugoistočne i Južne Evrope, a od toga najviše je karata Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.
U Grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referentna literatura iz oblasti umjetnosti. U zbirci se nalaze portret Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (sarajevskog gradonačelnika i leksikografa), slika u ulju Romana Pertovića, te Safeta Krupića Pejzaž sa Une, grafičke mape sa radovima bosanskohercegovačkih grafičara i dr., stare razglednice Sarajeva i kulturno-historijskih spomenika (Austro-Ugarskog perioda), te ostalih gradova u Bosni i Hercegovini.
Velika nam je čast da je Komisija prepoznala značaj i vrijednost građe koju baštinimo, te smatramo da je potrebno što prije uspostaviti plan upravljanja i zaštite uz adekvatnu i profesionalnu pomoć.
