Dani Instituta za jezik 2020.

Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i ove godine organizira sad već tradicionalnu manifestaciju Dani Instituta za jezik. Manifestacija traje mjesec dana, od 21. februara do 21. marta, i uključuje niz sadržaja na različitim lokacijama širom Bosne i Hercegovine i u inozemstvu. Ove godine proslavljamo 48 godina rada i pripremili smo raznovrsne sadržaje.
Prvog dana, Međunarodnog dana maternjeg jezika, 21. februara u JU Biblioteka Sarajeva, Multimedijalni centar „Mak” (Alipašina 6a), s početkom u 13:00 sati, održat će se tribina pod nazivom „Kako je nastao Međunarodni dan maternjeg jezika”. Kao što znamo, obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika UNESCO je proglasio 1999. Praznik je nastao na inicijativu Bangladeša (bivšeg Istočnog Pakistana). U toj državi 21. februara 1952. održani su protesti u organizaciji Pokreta za bengalski jezik, kada su policija i vojska ubile nekoliko studenata u Dhaki. Tim povodom učesnik tribine je prof. dr. Shahab Yar Khan, porijeklom iz Pakistana, inače profesor na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. S njim će o maternjem jeziku, naročito o specifičnoj jezičkoj situaciji vezanoj za jezik u Indiji i Pakistanu, sličnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, razgovarati dr. sc. Jasmin Hodžić iz Instituta.
Od 22. do 23. februara, također povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, u Danskoj se održava konferencija „Zajedništvo bosanskohercegovačke dijaspore u Danskoj – uslov za očuvanje maternjeg jezika”, koju organizira Odbor nastavnika u Danskoj, Ambasada Bosne i Hercegovine u Danskoj i Institut za jezik. Iz Instituta za jezik predviđeno je učešće dr. sc. Alena Kalajdžije, direktora Instituta, i Muhidina Čolića, vanjskog saradnika Instituta.
Prva sedmica, tj. od 24. do 28. februara, rezervirana je za Dane otvorenih vrata, u sklopu kojih primamo posjete učenika, studenata i ostalih zainteresiranih u terminu od 10:00 do 14:00 sati. Pored toga, i mi posjećujemo škole i održavamo prigodne radionice i predavanja posvećena maternjem jeziku. Ove godine za Dane otvorenih vrata prijavilo se ukupno 17 škola (OŠ „Hašim Spahić”, OŠ „Velešići”, OŠ „Izet Šabić”, OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević”, OŠ „Mula Mustafa Bašeskija”, OŠ „Kovačići”, OŠ „Grbavica I”, OŠ „Alija Nametak”, OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, SŠC „Nedžad Ibrišimović” Ilijaš, Srednja škola „Maarif”, „Druga gimanzija”, OŠ „Sokolje”, OŠ „Malta”, Gimnazija „Zijah Dizdarević” (Fojnica) i Gimnazija „Zijah Dizdarević” (izdvojeno odjeljenje Kiseljak)). Pozivamo i sve ostale zainteresirane da u naznačenom periodu posjete Institut za jezik. Zbog organizacije posjetu je potrebno najaviti dan ranije na e-mail Instituta ili telefonom.
Od 3. do 9. marta u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo bit će postavljena izložba „Trideset godina savremene lingvističke bosnistike (1990–2020)”, u sklopu koje će biti izložene najvažnije knjige i članci o bosanskom jeziku. Izložba će biti svečano otvorena tribinom u sali Općinskog vijeća 3. marta u 14:00 i o njoj će govoriti dr. sc. Alen Kalajdžija, direktor Instituta, dr. sc. Jasmin Hodžić i mr. sc. Zenaida Karavdić. Izložba će se moći pogledati u navedenom periodu svakog dana od 10:00 do 14:00 sati.
Tribine „Bosanski jezik i Međunarodni dan maternjeg jezika” održat će se 11. marta u Tuzli i Janji, a učesnici će biti dr. sc. Alen Kalajdžija, direktor Instituta, mr. sc. Aida Kršo i Hadžem Hajdarević, književnik, te 12. marta u Kaknju, s učesnicima: dr. sc. Alenom Kalajdžijom, dr. sc. Jasminom Hodžićem i mr. Harisom Ćatovićem. 
Centralni događaj ovogodišnjih Dana Instituta – Treći simpozij o bosanskom jeziku – održat će se 19. i 20. marta u Mostaru. Ovaj simpozij nastavak je tradicije simpozija o bosanskom jeziku. Prvi je održan 1998. godine i na njemu su doneseni glavni zaključci o smjeru razvoja bosnistike. Drugi je održan tek 2015. godine, kada je utvrđeno da je većina zaključaka s Prvog simpozija realizirana, te su pred bosnistiku stavljeni novi zadaci, između ostalih, i održavanje simpozija o bosanskom jeziku svakih pet godina. Treći simpozij tako predstavlja realizaciju jednog od zaključaka Drugog simpozija. U situaciji u kojoj nemamo nijedno državno tijelo nadležno za bosnistiku, simpoziji o bosanskom jeziku u tom smislu okupljaju stručnjake bosniste pokušavajući organizirati i usmjeriti njihov rad u zajedničkom pravcu, a zaključke sa simpozija Institut ugrađuje i u svoje planove rada. Ove godine je prijavljeno više od 60 učesnika iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, tako da očekujemo i konstruktivne zaključke i veliki broj novih radova iz područja bosnistike. Na Simpoziju će biti predstavljen i Bosanski elektronski korpus (BEK), koji ove godine treba biti otvoren za korištenje.
Nadamo se da ćemo ovim bogatim programom i ove godine ispuniti neke od naših ciljeva, a to su nova dostignuća u nauci o jeziku, otvaranje nauke prema širem društvu, pomoć dijaspori u njegovanju maternjeg jezika te informiranje domaće i strane javnosti o najnovijim dostignućima u bosnistici.