Preminula akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu

U petak 20. septembra 2019. godine u Sarajevu preminula je redovna članica ANUBiH-a i profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić.

Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić rođena je 30. novembra 1935. godine u Sarajevu.
Odsjek za francuski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu završila je 1958. godine, kada je i izabrana za asistenticu za francusku književnost. Nakon uzastopnih izbora u zvanje docentice i vanredne profesorice, za redovnu profesoricu za savremenu francusku književnost izabrana je 1975. godine.
Školske godine od 1960. do 1963. akademkinja Kapidžić-Osmanagić provela je na dužnosti lektorice za srpskohrvatski jezik na Faculté des Lettres Univerziteta u Dijonu, Francuska, gdje je juna 1963. odbranila (mention très honorable) doktorsku disertaciju pod naslovom Le surréalisme serbe dans ses rapports avec le surréalisme français.

U toku univerzitetske karijere akademkinja Kapidžić-Osmanagić obavljala je dužnosti šefice Katedre za francusku književnost, predsjednice Vijeća Odsjeka za romanistiku i dekanese Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1973–1975), te prorektorice Univerziteta u Sarajevu (1985–1988).

U periodu 1992–1995. nastavila je u Sarajevu svoje univerzitetske dužnosti. Na poziv francuske strane i uz pomoć francuskih snaga UNPROFOR-a privremeno je izašla iz sarajevskog obruča i u seriji predavanja održanih u Francuskoj, Švicarskoj i Španiji svjedočila o situaciji u gradu. Istom prilikom održala je ciklus predavanja o nadrealizmu (Le surréalisme contre le nationalisme) na prestižnoj École Normale Supérieure rue d’Ulm u Parizu, na kojoj je u okviru tromjesečnih predavanja nastavila sa gostovanjem pridruženog profesora u naredne tri godine (1995, 1996, 1997).

Na slavistici Univerziteta Paris IV Sorbona održala je, kao professeur associé, šestomjesečnu nastavu iz književnosti bivših jugoslavenskih prostora 1997. godine. Saradnju s tim univerzitetom i povremena gostovanja nastavila je sljedećih godina.

Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić bavila se književnošću 20. i 21. stoljeća, u prvom redu francuskom i komparativnom, književnošću naroda Bosne i Hercegovine i šire regije kao i teorijom književnosti. Kontinuirano je izučavala nadrealizam, egzistencijalizam, strukturalizam, poststrukturalizam, žensko pisanje u modernizmu i u postmodernoj književnosti.

Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić objavila je značajne knjige studija i studijskih eseja: Srpski nadrealizam i njegovi odnosi sa francuskim nadrealizmom (Sarajevo, 1966); Le surréalisme serbe dans ses rapports avec le surréalisme français (Pariz, 1968); Hrestomatija srpskog nadrealizma: Poezija i tekstovi (Sarajevo, 1970); Hrestomatija srpskog nadrealizma: Teorija i kritika (Sarajevo, 1970); Suočenja: Od nadrealizma do strukture (književni eseji) (Sarajevo, 1976); Suočenja II: Portreti i prigode (Sarajevo, 1981); Suočenja III: Ristić, Begić, Davičo, Krleža... (Sarajevo, 1986); Pjesnici lirske apstrakcije: Poezija 1945–1980. (Sarajevo, 1992.; edicija uništena u ratu 1992–1995); Pjesnici lirske apstrakcije: Poezija 1945–1980. (Gračanica, 1999); Sarajevo, Sarajevo... Suočenja IV (Sarajevo, 1998); U brzake vremena: Suočenja V. (Sarajevo, 2003); Strukturalizam: Poststrukturalizam: Lévi-Straus: Barthes: Foucault: Derrida: J. Kristeva: Lacan: Deleuze: Guattari i dr.: tekstovi u knjizi Suvremena tumačenja književnosti (sa Z. Lešićem, M. Katnić-Bakaršić, T. Kulenovićem, Sarajevo, 2006); Ogledi o Hélène Cixous: Ka poetici idiomatičke razlike (Sarajevo, 2011).

Akademkinja Hanifa Kapidžić-Osmanagić priredila je knjigu poezije Vaska Pope, dvije knjige Marka Ristića, Djela Midhata Begića u šest tomova, sve s iscrpnim popratnim studijama. Znatan broj njenih studija i eseja objavljivanih u književnoj periodici još nije uvršten u zasebne knjige.

Bila je dugogodišnja glavna urednica časopisa za književnu i umjetničku kritiku „Novi izraz“ i predsjednica PEN centra BiH od 1997. do 2001. godine.
Dobitnica je brojnih društvenih i profesionalnih priznanja za svoj rad. Dobila je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, Dvadesetsedmojulsku nagradu Bosne i Hercegovine, univerzitetska priznanja i plakete. Nagrada Sloboda IPC Sarajevo je iz 2007. godine. Pripala joj je i nagrada Izdavačkog preduzeća „Svjetlost” za esej godine, objavljen u časopisu „Izraz“. Godine 1993. dobila je Fund for Free Expression Award USA. Predsjednik Republike Francuske odlikovao je 2007. godine akademkinju Hanifu Kapidžić-Osmanagić Ordenom akademskih palmi (Chevalier des palmes académiques).

Za dopisnu članicu ANUBiH-a izabrana je 1995, a za redovnu 2005. godine.

Zajednička komemorativna sjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i P.E.N. Centra bit će održana u četvrtak, 26. 9. 2019. godine u 12:00 sati u sali Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Bistrik 7).

Sahrana će biti obavljena isti dan na gradskom groblju Bare u 14:15 sati.