Održan međunarodni znanstveni simpozij „Nicejski koncil i njegovo naslijeđe“

Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu bio je domaćin dvodnevnog međunarodnog znanstvenog simpozija pod naslovom “Nicejski koncil i njegovo naslijeđe: izazovi i perspektive u suvremenom teološkom diskursu”, održanog 5. i 6. studenoga 2025. godine.

Događaj je organiziran u suorganizaciji s Pravoslavnim bogoslovskim fakultetom “Sveti Vasilije Ostroški” iz Foče – Univerziteta u Istočnom Sarajevu, s ciljem obilježavanja 1700. godišnjice Nicejskog koncila 325. godine.

Svečano otvaranje i potpisivanje Zajedničke izjave

Znanstveni skup svečano je otvoren u srijedu 5. studenoga u 16:30 sati u Dvorani Pavla VI. Moderator simpozija, doc. dr. sc. Ljubo Zadrić, pozdravio je sve nazočne te istaknuo da Katolički bogoslovni fakultet kroz dvodnevni program nudi mogućnost slušanja, razmišljanja i diskusije kako o življenoj, tako i o definiranoj vjeri.

Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Mario Bernadić, u svom pozdravnom govoru istaknuo je zajedničku inicijativu dvojice vjerskih poglavara da dva teološka fakulteta – Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu i Pravoslavni bogoslovski fakultet “Sveti Vasilije Ostroški” iz Foče – zajedno obilježe ovu važnu obljetnicu. Dekan je podsjetio da je obilježavanje započelo prije nekoliko mjeseci u Foči, u organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta uz suorganizaciju KBF-a.

Mitropolit dabrobosanski gospodin Hrizostom istaknuo je zabrinutost zbog osporavanja božanskog identiteta Isusa Krista kao Logosa i Mesije u cijeloj Europi, što je glavna briga za sve kršćane, pravoslavne i rimokatolike. Naglasio je važnost povijesnih borbi protiv arijanizma kroz stoljeća, uključujući primjere katara i bogumila kako bi se razumjele njihove posljedice koje traju do danas. Zaključio je da je međunarodni simpozij ponuda za razvoj teološkog dijaloga između zajednica i poziv na nastavak susretanja, razgovora i razmjene mišljenja o zajedničkim crkvenim učenjima.

Nadbiskup Vukšić istaknuo je da su dva znanstvena skupa u povodu 1700. obljetnice Nicejskoga koncila, jedan na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Foči i ovaj na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, lijep primjer uzajamne otvorenosti i suradnje te javnog svjedočenja da kršćanska suradnja služi izgradnji budućnosti i jačanju uzajamnoga povjerenja. Naglasio je da je Nicejski koncil bio milosni događaj u službi čuvanja jedinstva Crkve koje je bilo ozbiljno ugroženo negiranjem božanstva Isusa Krista i njegove istobitnosti s Ocem, te da koncilski oci odlukom da počnu ispovijed riječima “vjerujemo” posvjedoče jedinstvo svih Crkava. Završio je porukom da je Niceja poziv svim crkvama da nastave kročiti putem prema vidljivom jedinstvu te da Papina poruka iz Rima potvrđuje raspoloživost katoličke Crkve za ekumensko rješenje koje bi omogućilo zajedničko slavljenje Uskrsnuća Gospodinova.

Poseban trenutak uvodnoga dijela bio je svečani čin potpisivanja Zajedničke izjave u povodu 1700. godišnjice Nicejskoga koncila koju su potpisali nadbiskup Vukšić i mitropolit Hrizostom. U ovoj izjavi katolički i pravoslavni poglavari istaknuli su zahvalnost što je njihov naraštaj dobio čast slaviti veliki jubilej Prvog ekumenskog koncila u Niceji, koji je okupio preko 300 biskupa kako bi se suprotstavili arijanskoj herezi i utvrdili temeljno kršćansko vjerovanje da je Isus Krist istobitni Sin Božji. Svi današnji kršćani – katolici i pravoslavci – baštinici su tog koncila i trebaju se sa svetom ljubavlju sjećati tog značajnog događaja.

Prvi dan simpozija

Program znanstvenog dijela simpozija započeo je s tri tematska izlaganja.

Prvo predavanje pod naslovom Car Konstantin: Arijeva kontroverza i Nicejski koncil prije, za vrijeme i poslije održao je prof. dr. sc. Milenko Krešić (KBF Sarajevo). U svom izlaganju analizirao je povijesni kontekst u kojem je tijekom vladavine cara Licinija u aleksandrijskoj crkvi nastao spor poznat kao arijanizam. Arije je naučavao da Isus Krist nije pravi Bog u smislu iste naravi s Ocem. Nakon što je takvo naučavanje zabranjeno i nakon što je Arije isključen iz Crkve, odlučio se boriti za svoje naučavanje. Obavijestio je ugledne biskupe istoka, pripadnike Antiohijske škole, tzv. silucijepe, od kojih je dobio podršku. Nakon što je car Konstantin ovladao i istočnim dijelom carstva pobjedivši Licinija, suočio se s činjenicom da je Crkva na istoku razdijeljena do granica nepomirljivosti što je prijetilo jedinstvu Crkve. Najprije je spor pokušao riješiti medijacijskim putem poslavši svoga savjetnika biskupa Hozija iz Kordobe u Aleksandriju. Nakon što Hozijeva misija nije uspjela, odlučeno je prema već ustaljenoj praksi Crkve sazvati koncil koji će o ovom pitanju i drugim pitanjima Crkve na istoku donijeti konačnu odluku. Među tim pitanjima značajno mjesto zauzimalo je pitanje datuma slavljenja Uskrsa.

Drugo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kalem (KBF Sarajevo) a tema je bila O razvoju dogme u svjetlu Nicejskog sabora. Dogma je predstavljena kao istina vjere koja ima svoj materijalni i formalni element. U središnjem dijelu razrađen je razvoj dogme s unutarnjim i vanjskim razlozima takvog razvoja, te pneumatski princip kao temeljni čimbenik njihovog razvoja. Na primjeru nicejske ispovijesti vjere pokazano je kako je došlo do razvoja dogme kroz pojavu novog pojmovlja koje prodire u tradicionalnu vjeru. Neslaganja oko novog pojmovlja u izricanju prenesene vjere bila su predmetom neslaganja i prigovora na pravovjernoj i onoj drugoj strani. Koristeći nicejski pojam homoousios, osvjetljeno je da je dogma pojašnjenje onoga što već postoji i što je već rečeno odnosno predano. U tom smislu, razvojem dogmi, kako pokazuje Nicejski sabor, ništa novo se ne dodaje sadržaju objave, nego se samo već postojeći sadržaj pojašnjava i izriče novim pojmovljem.

Posljednje predavanje prvoga dana pod naslovom Prodor filozofskog pojmovlja u jezik vjere održao je izv. prof. dr. sc. Anto Barišić (KBF Zagreb). Dr. sc. Barišić u svom izlaganju analizirao je pozadinu postupnog unosa filozofskog pojmovlja u izričaje vjere, njegove implikacije i utjecaj, otpore i napetosti koje se zbog tog unosa snažno manifestiraju na Nicejskom koncilu 325. godine. Izlaganje je dotaknulo i posljedice uvođenja takve terminološke novine koja do tada, barem u službenim izričajima vjere Crkve, pri čemu se prije svega misli na usvojeni i dogmatizirani filozofski pojam homoousios.

Nakon ovih predavanja prisutni su kroz predviđenu diskusiju imali priliku postaviti pitanje predavačima ili podijeliti svoje mišljenje.

Drugi dan – nastavak znanstvenog programa

Drugi dan simpozija, započeo je u četvrtak 6. studenoga u jutarnjim satima. Moderator doc. dr. sc. Ljubo Zadrić pozdravio je nazočne te predstavio predavače prije svakog izlaganja.

Prvo predavanje izv. prof. dr. sc. Josipa Kneževića (KBF Sarajevo) Nicejski koncil i pojam homoousios: početak podjela i model jedinstva među kršćanima obradilo je nicejski pojam homoousios koji je i prije Nicejskog koncila imao različita značenja zbog kojih je prvotno bio osuđen kao takav da bi svoje mjesto pronašao i u simbolima vjere na Nicejskom i Carigradskom koncilu. Kroz pet točaka predstavljen je razvoj pojma homoousios od uzroka podjela do modela jedinstva. U prvom redu predstavljena je prednicejska trinitarna teologija s terminološkim problemima koji su izašli na vidjelo na Nicejskom koncilu kroz različite struje kojima su kršćanski autori tog razdoblja pripadali. Budući da je Nicejski simbol s pojmom homoousios ostavio mnogo nejasnoća, u radu su predstavljene podjele kršćanskih autora uzrokovane prihvaćanjem ili odbacivanjem toga pojma. Konačno, na kraju je predstavljena afirmacija nicejskog pojma homoousios kroz nauk Atanazija i otaca Kapadočana kao model jedinstva koje je došlo na Carigradskom koncilu 381. godine.

Sabornost i primat iz pravoslavne perspektive: Nikejski sabor kao model za ekumensku saradnju naslov je predavanja koje je održao asistent g. Mihajlo Orović (Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu) a u njemu je nastojao iz pravoslavne perspektive, na osnovu fragmentarnih povijesnih opisa Prvog vaseljenskog sabora u Niceji, rekonstruirati ključne događaje, teme i procese odlučivanja koristeći primarne izvore. Cilj je bio osvijetliti kako se princip sabornosti manifestirao na ovom saboru. Rad je pružio evaluaciju iz pravoslavne perspektive, naglašavajući ulogu carskog pokroviteljstva, ulogu episkopa, pitanje predsjedavanja, učešće arijanomislećih biskupa i druge teme.

Treće predavanje drugoga dana simpozija održao je izv. prof. dr. sc. Nenad Tupeša (PBF Foča) a tema je bila Liturgijsko življenje pashalne tajne. Dr. sc. Tupeša izložio je kako Euharistija u iskustvu Crkve predstavlja neprekidnu Pashu koja se kroz svetotajinsko sveštenodejstvo ne ponavlja, već se uvijek iznova događa i proživljava. Imajući u vidu ovu temeljnu istinu, Oci Crkve su pashalnu tajnu stavili u sam centar sveukupnog crkvenog življenja. Budući da je Euharistija Crkve temeljni princip participiranja u Božanskom životu, ona podrazumijeva jedinstvo u vjeri i jedinstvo u slavljenju najsvetije Pashe Kristove. Ovo jedinstvo je u punoći omogućio Prvi Vaseljenski Sabor koji je održan u Niceji 325. godine. Odluka Sabora o jedinstvenom slavljenju Pashe primjer je čuvanja granica Crkve koje se uvijek poklapaju sa granicama Liturgije. Istaknuta je činjenica da je svjedočenje prave vjere najsvetijih Crkava na Istoku i Zapadu osnovno polazište koje je omogućilo utvrđivanje datuma Pashe kako bi Crkvu spasio od para-liturgijskog ili nefunkcionalnog liturgijskog stanja. Stoga jedinstveno slavljenje Pashe kao liturgijskog događaja zavisi prije svega od vjere pa tek onda od datuma.

Nakon ovog predavanja uslijedila je diskusija.

Pretposljednje predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Edvard Punda (KBF Split)  pod naslovom Trajno značenje Nicejskog sabora za kerygmu i za teologiju. Dr. sc. Punda analiziralo je trajno značenje Nicejskog koncila za kerygmu i teologiju. Nicejski koncil 325. godine nepovratno nosi naslov prvog ekumenskog konclia u Crkvi. Iako je prvi kronološka odrednica, Nicejski je koncil zbog svog trojstvenog i kristološkog nauka prvi i u smislu trajne referentne točke čitavog kršćanskog nauka ali i vjerničke egzistencije. Nicejski Credo svjedoči da Bog u kojega vjerujemo nije ideja, filozofski pojam; nije ni jednostavno Bog u svojoj božanskoj naravi, nego je Otac čije je očinstvo temeljni i prvi vid kršćanske vjere. U Isusu Kristu, koji je homoousios Ocu i upravo zbog toga jer je homoousios Ocu i po kojem je sve stvoreno, kao Jedinorođenom Sinu sam Bog dolazi spasiti čovjeka. Istaknuta je i važnost Niceje za kršćansku antropologiju i humanizam.

Posljednje predavanje Kanoni Nicejskog sabora: njihov značaj na kasnije zakonodavstvo Latinske Crkve obradilo je kanone Nicejskog koncila i njihov značaj na kasnije zakonodavstvo Latinske Crkve a održao ga je doc. dr. sc. Zdenko Ilić (KBF Đakovo). Iako je Prvi nicejski koncil najpoznatiji po osudi arijanizma, njegovih dvadeset disciplinarnih kanona imalo je trajan utjecaj na razvoj kanonskog prava. Izlaganje je prikazalo kako su ti kanoni – osobito oni koji se tiču kleričke discipline, hijerarhijske strukture i sinodalnog upravljanja – postali temeljni stupovi pravnog ustroja Latinske Crkve. Njihova recepcija kroz rane zbirke i uvrštavanje u Gracijanov Dekret osigurali su im središnje mjesto u crkvenoj pravnoj tradiciji. Kroz pregled ključnih normi i njihove daljnje primjene, izlaganje je rasvijetlilo na koji su način kanoni Nicejskog koncila oblikovali pravni identitet Crkve – sve do suvremenog Zakonika kanonskog prava.

Nakon ovog predavanja uslijedila je završna diskusija a ovaj dvodnevni znanstveni program završio je prigodnim domjenkom za sve sudionike u blagovaonici Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.  

Značaj ekumenskog dijaloga

Simpozij je okupio istaknute teologe i znanstvenike s različitih teoloških fakulteta regije koji su predstavili najnovija istraživanja i perspektive o ovoj temeljnoj temi. Skup je bio otvoren za sve zainteresirane studente, profesore, teologe i ljubitelje crkvene povijesti i teologije. Ovaj znanstveni simpozij aktualizirao je značenje Nicejskog koncila i njegovog nasljeđa u suvremenom teološkom i ekumenskom kontekstu, potvrđujući važnost zajedničkog kršćanskog nasljeđa i potrebu za međucrkvenim dijalogom i suradnjom.

Međunarodni znanstveni simpozij održan je uz financijsku podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta pri čemu se ovim putem iskreno zahvaljujemo.

Zahvaljujemo se Medijskom centru Vrhbosanske nadbiskupije, Katoličkoj tiskovnog agenciji BKBIH i BHRT-u na medijskom praćenju ovog važnog znanstvenog događaja.

Hvala svim predavačima, sudionicima i svima koji su doprinijeli da na ovaj svečani način kao teološki fakultet obilježimo 1700. obljetnicu Nicejskog sabora.

Tekst: Mario Jurišić

Foto: Ilija Marković