Naučna konferencija „1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine – izazovi i perspektive“

U povodu obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Univerzitet u Sarajevu - Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u saradnji sa Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca  i Pravnim fakultetom Univerziteta u Zenici u srijedu, 28. 02. 2024. godine organizovao je naučnu konferenciju „1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine – izazovi i perspektive“.

Pozdravnim obraćanjima konferenciju su otvorili prof. dr. Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, i dr. Vahid Karavelić u ime Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Konferencija je okupila ugledna imena akademske i šire društvene zajednice, a kao izlagači učestvovali su Miro Lazović, akademik Mirko Pejanović, akademik Ejup Ganić, prof. dr. Jasmin Ahić, prof. dr. Lada Sadiković, general Vahid Karavelić, prof. dr. Goran Kovačević, prof. dr. Sead Turčalo, akademik Kasim Trnka, mr. sci. Emir Zlatar, prof. dr. Bakir Alispahić, prof. dr. Larisa Velić, prof. dr. Edina Bećirević, prof. dr. Ivo Komšić, prof. dr. Edita Hasković, doc. dr. Nerma Halilović-Kibrić, Kenan Hodžić, MA, Strajo Krsmanović, Adil Kulenović, dr. sci. Kata Senjak, prof. dr. Dževad Drino, prof. dr. Sakib Softić, prof. dr. Enis Omerović, Admir Katica, Ajdin Huseinspahić i brojni drugi učesnici.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj naglasio je da ovaj naučni skup predstavlja jedinstvenu priliku da razmislimo o ulozi koju kao univerzitetska zajednica imamo u suočavanju s izazovima koji oblikuju našu stvarnost.

„Univerziteti nisu samo institucije za prenošenje znanja; oni su čuvari intelektualnog nasljeđa, generatori ideja te katalizatori pozitivnih promjena u društvu. S obzirom na teme koje će se raspravljati na ovom skupu, posebno je važno prepoznati našu odgovornost prema društvenim, političkim i sigurnosnim izazovima koje smo pozvani analizirati“, istakao je rektor Škrijelj. Također je naglasio: „Prvi mart - Dan nezavisnosti BiH je jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji BiH, a današnja konferencija je nastojanje akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Zenici, kao i Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca kao suorganizatora da još jednom pred javnošću iskažemo poštovanje prema onima koji su iznjedrili uspješan referendum. Referendum je osigurao BiH pretpostavku za nezavisnu državu, a nakon raspada Jugoslavije i pred UN-om“.

Akademik prof. dr. Mirko Pejanović navodi da je 1. mart 1992. bio historijski događaj, "jer je BiH u jednom historijskom kontekstu nestajanja jugoslovenske socijalističke federacije bila pred izazovom hoće li ostvariti svoju političku budućnost u smislu definisanja državno-pravnog statusa u novim historijskim okolnostima ili će postati teritorij drugih interesa".

Podsjetio je da je na referendum izašlo 64 posto građana koji su svojom voljom izglasali državno-pravni status suverene nezavisne države BiH.

„Izglasali su tako da je 99,44 posto onih koji su izašli na referendum potvrdno odgovorilo na referendumsko pitanje: Da li ste za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda bošnjačkog, srpskog, hrvatskog i pripadnika drugih naroda koji žive u BiH. U ovom pitanju je sadržan onaj glavni princip prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, a to je da je BiH država svojih građana i država koja istovremeno osigurava ravnopravnost naroda. Na temelju rezultata referenduma i zemlje članice Evropske unije i velike svjetske sile, među kojima i SAD, su BiH dodijelile međunarodno priznanje“, naveo je akademik Pejanović.

Rektor Univerziteta u Zenici prof. dr. Jusuf Duraković smatra da akademska zajednica više nema pravo da šuti.

„Moramo se obraćati, moramo govoriti o svim bitnim pitanjima za ovu državu. Konferencije i okrugli stolovi neće riješiti pitanje BiH. Bez dijaloga nema napretka. Svi moramo puno više ulagati u znanje, aplikativno, prenosivo znanje i u ekonomski razvoj ove države“, istakao je rektor Duraković.

Generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca mr. Emir Zlatar, u izjavi za medije istakao je da se ova naučna konferencija priključuje pritisku javnosti da se vlasti bez odlaganja angažuju na ispunjavanju preostalih zahtjeva za otvaranje pregovaračkog procesa za pristup EU.

„Ono što je specifikum tog 1. marta jeste da je on suspendovan Dejtonom, jer je suspendovan Ustav Republike BiH, nametnut je novi Ustav o kojem se građani nikada nisu izjasnili. U tim okolnostima djeluje BiH više od 20 godina. Cijenimo da će se svi iskoraci koji budu išli u tom pravcu, odnosno briselskom putu BiH principijelno i suštinski morati vratiti na postavke onog što je bilo referendumsko pitanje, a od kojeg smo se udaljili“, naveo je Zlatar.

Profesorica Lada Sadiković podsjetila je također na važnost 1. marta, kao i cijeli proces, te naglasila činjenicu da će BiH morati implementirati presude iz Strazbura, jer je ključno poštivanje ljudskih prava.

Ovaj naučni skup u kojem su učešće uzeli ugledni članovi akademske i šire zajednice bio je prilika da se, sa jedne strane sagleda i preispita dvadeset i osam godina implementacije mira u Bosni i Hercegovini, posebno iz ugla geopolitičkih promjena koje su dovele do dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini za članstvo u Evropskoj uniji. Sa druge strane, bila je to prilika i za sagledavanje svih sigurnosnih aspekata, u uslovima konstantnog osporavanja njene nezavisnosti i teritorijalnog suvereniteta.

Država Bosna i Hercegovina je i dalje, nakon trideset i jedne godine od prijema u Organizaciju Ujedinjenih nacija i dvadeset i jedne godine od prijema u Vijeće Evrope, država koja nije u mogućnosti da samostalno izvršava svoje regionalne i međunarodne obaveze (Mišljenje Venecijanske komisije). Iako je Sud za ljudska prava u Strazburu donio niz obavezujućih presuda, politički sistem se u Bosni i Hercegovini još uvijek nije promijenio. Konferencija je pružila priliku da se sagledaju svi mogući razlozi dugotrajne, kako stagnacije tako i nazadovanja, čije posljedice trpe svi građani Bosne i Hercegovine. Istovremeno je bila i povod, da se pokušaju pružiti moguća rješenja, koja bi bila konačno svjetlo na kraju tunela u smislu načela non sub homine sed sub lege.