Zemaljski muzej BiH | Izložba "EX-SITU - Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta"

Zemaljski muzej BiH | Izložba "EX-SITU - Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta"

EX-SITU

Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta

Izložba i simpozij u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Otvorenje izložbe je u četvrtak, 01. februara 2024. godine u 19.00 sati (Zgrada Odjeljenja za etnologiju)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bosanski planinski triton živi na planini Vranica u srednjoj Bosni i Hercegovini. Mora se reći da je još uvijek živ. Vodozemac latinskog naziva Ichthyosaura alpestris reiseri ubraja se u ugrožene vrste. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine radi na izgradnji vivarijuma za zaštitu vrste izvan njenog prirodnog staništa. Njihovo postojanje treba osigurati u okviru muzeja kako bi se, ukoliko dođe do stvarnog izumiranja ove vrste u prirodnom okruženju, omogućila reintrodukcija u prirodu.

Projekti poput ovog su od velike važnosti u današnje vrijeme. Biolog Edward O. Wilson, osvrćući se na svoja dugogodišnja istraživanja i opservacije, piše u knjizi Half-Earth: Our Planet's Fight for Life (Pola planete. Borba za opstanak): „Ako čovječanstvo ne stekne mnogo više znanja o globalnoj biološkoj raznolikosti i ne odluči brzo je zaštititi, uskoro ćemo nepovratno izgubiti većinu vrsta koje čine život na Zemlji.“

Danas se odgovornost ljudi za brzo opadanje biodiverziteta više ne može ozbiljno dovoditi u pitanje. Dramatično je, ali zapravo ne toliko iznenađujuće kada E.O. Wilson prenosi saznanje da se „izumiranje vrsta trenutno događa hiljadu puta brže nego prije pojave ljudske vrste.“ Bosanski planinski triton i planirani vivarijum su polazne tačke izložbe savremene likovne umjetnosti, koja je vezana za Odjeljenje prirodnih nauka Zemaljskog muzeja u Sarajevu. 18 umjetnika*ca i umjetničkih kolektiva iz srednje i jugoistočne Evrope predstavljaju umjetnička djela koja stoje između prirode, ljudskih postupaka i (vrste) raznolikosti naspram ugroženih oblika života u antropocenu. Veze sa prirodnim naukama djelimično se uspostavljaju neposredno unutar Zbirke prirodnih nauka Zemaljskog muzeja. Svoju ulogu ovdje igraju uticaji iz diskursa o viševrstolikosti, pogledi na bića koja se razlikuju od ljudskih, te promjenjivo shvatanje bića u historiji uma i njihovi prikazi u mitologijama različitih kulturnih prostora.

Još jedan dio projekta je jednodnevni simpozij s učesnicima*ama iz oblasti savremene likovne umjetnosti, kao i nekoliko stručnjaka*inja iz područja prirodnih nauka. Ovaj susret kustosa*ica, kulturnih radnika*ca, umjetnika*ca i naučnika*ca ima za cilj unaprijediti razmjenu ideja, kako u kontekstu umjetničke izložbe, tako i u vezi sa značajnim projektom Zemaljskog muzeja za očuvanje bosanskog planinskog tritona. Događaj je otvoren i za širu publiku.

Aktuelni ekološki izazovi traže rješenja koja zahtijevaju fundamentalno preispitivanje i novi pristup. Ljudi moraju naučiti da „budu manje pogubni i da se povežu na načine koji su inovativni“, savjetuje Donna Haraway, koja je posljednjih godina postala veoma uticajna kao historičarka prirodnih nauka i istraživačica viševrstolikosti.

Ili, holističkim i naglašenim feminističkim pristupom filozofkinje i teoretičarke posthumanizma Rosi Braidotti, koja kaže: „Ekološka alternativa je novo holističko razmišljanje koje povezuje kosmologiju s antropologijom i post-sekularnom, uglavnom feminističkom duhovnošću te podržava potrebu za ljubaznim poštovanjem prema raznolikosti u njenim ljudskim i ne-ljudskim oblicima.“

Margarethe Makovec & Anton Lederer

Kustosi projekta

Zahvaljujemo se na brojnim savjetima o umjetničkim radovima: Irena Borić, Adela Demetja, Irfan Hošić, Hristina Ivanoska / Yane Calovski / Jovanka Popoava, Ajete Kërqeli / Nita Zeqiri, Andrea Palašti, Natalija Vujošević

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Projekat koji je razvio < rotor > centra za savremenu umjetnost, Graz, a pokrenut je od strane Odjela za kulturu države Štajerske na inicijativu austrijskog Saveznog ministarstva za evropske i međunarodne poslove, posvećen je ugroženom bosanskom planinskom tritonu.