Promovirana knjiga “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademika Senahida Halilovića
U srijedu, 22. novembra 2023. godine u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu upriličena je promocija knjige “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademika Senahida Halilovića.
Akademik Senahid Halilović iznenada je preminuo 24. aprila 2023. godine ostavivši iza sebe 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka i preko 100 naučnih i stručnih radova. Posljednju svoju knjigu “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademik Senahid Halilović završio je mjesec dana prije nego nas je napustio, predavši je uredništvu Slavističkog komiteta. Djelo je od izuzetno velike važnosti za bosanskohercegovačku dijalektologiju, lingvistiku, ali i za cjelokupnu društvenu i kulturnu zajednicu.
Naime, knjiga je utemeljena na građi sakupljenoj u okviru ankete koju je provela Direkcija Bosanskohercegovačkog zemaljskog muzeja u proljeće 1897. pomoću Rešetarovih Pitanja o govoru prostoga naroda. U prvom dijelu knjige obrađena je dijalekatska građa koju sadrži 226 upitnika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a u drugom dijelu su transkribirane napomene zapisivača o osobenostima bosanskohercegovačkih govora.
Knjiga “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” objavljena je u suizdavaštvu Slavističkog komiteta BiH i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Recenzenti su prof. dr. Josip Baotić i prof. dr. Ivo Pranjković, a urednik prof. dr. Mehmed Kardaš.
Na promociji su govorili rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, federalna ministrica obrazovanja i nauke prof. dr. Jasna Duraković, profesor emeritus dr. Josip Baotić, akademik prof. dr. Rešid Hafizović, prof. dr. Amela Šehović i prof. dr. Mehmed Kardaš. Promociju je moderirala doc. dr. Elma Durmišević.
“Dok istražujemo stranice ovog značajnog djela, podsjećamo se na ogroman doprinos koji je akademik Halilović dao lingvistici, posebno u svojim neumornim naporima da standardizira bosanski jezik. Njegovo naslijeđe ne odražava se samo u stranicama njegovih brojnih publikacija, već i u neizbrisivom tragu koji je ostavio u radu Slavističkog komiteta. Kako je i naglašeno u pripremi ovog skupa, pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se posebno ističe “Bosanskohercegovački lingvistički atlas”, kao izdanje koje je dobilo i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu“, rekao je rektor Škrijelj odajući počast akademiku Haliloviću.
Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković istakla je da knjiga predstavlja veliki doprinos akademskoj zajednici: “Njegovo sistemsko istraživanje i detaljna analiza materijala iz lingvističke i histrorijske perspektive je neupitno doprinijela našem razumijevanju jezika. Prepoznajući značaj ovog djela za kompletnu naučnu zajednicu, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke odlučilo je finansijski podržati ovo izdanje“.
Nakon što su uručene zahvalnice Univerzitetu u Sarajevu i Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, obratio se profesor emeritus dr. Josip Baotić naglasivši: “Za mene, Senahid je pokušao ono što je nemoguće, oživiti ono što je već nekad bilo pokopano da bi probudio interese. Ova knjiga, u naučnom smislu je predradnja za izradu atlasa govora u Bosni i Hercegovini na prijelazu iz jednog stoljeća u drugo“.
Na promociji je govorio i akademik prof. dr. Rešid Hafizović: “Knjiga je rezultat dugogodišnjeg češljanja arhivske građe. Ko to nije radio ni ne zna kakav je to posao. Ono što riječ i jezik ne dohvata, toga nema“.
Dalje se obratila prof. dr. Amela Šehović: “Pripala mi je čast da predstavim sadržinu knjige, koja obuhvata 407 stranica teksta. Već iz te činjenice jasan je autorov trud u oblikovanju svog, nažalost, posljednjeg, ali kapitalnog djela. Knjigu čine predgovor, uvod, pitanja i odgovori, komentari, zaključak, izvor, prilozi i bilješka o autoru“.
Kao urednik knjige na posljetku se obratio prof. dr. Mehmed Kardaš naglasivši: “Kao urednik i blizak saradnik profesora Halilovića, moram iskazati tugu koja je gotovo neobjašnjiva, jer ova promocija je trebala izgleda drugačije, ali kako je i profesor uvijek tražio od nas – moramo nastaviti dalje. Kada govorimo o procesu koji je prethodio nastanku ove knjige, želim naglasiti da je profesor Halilović pripada onoj skupini ljudi koja je imala neizmjerno strpljenja“.
