Učesnici 10. međunarodne sedmice obuke osoblja posjetili Ekonomski fakultet UNSA
Drugog dana 10. staff weeka učesnici su boravili na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nakon pozdravnog govora prodekana za međunarodnu saradnju prof. dr. Emira Kurtića, te prezentacije o Fakultetu i njegovim dostignućima koju je vodila doc. dr. Hatidža Jahić, otvorena je sesija o izazovima i problemima sa kojima se susreću Erasmus koordinatori prilikom implementacije Erasmus programa pod nazivom „Erasmus gone wrong“. Ovu sesiju vodio je i prezentovao mr. sci. Adnan Rahimić, viši stručni saradnik za međunarodnu saradnju zajedno sa dr. Jasnom Bošnjović, šeficom Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu.
Nakon urađenog istraživanja sa 100 institucija širom Evrope, kao i anketa koju su dobili inostrani učesnici Staff weeka, a koje je provela Služba za međunarodnu saradnju UNSA, izdvojeno je nekoliko najčešćih izazova sa kojima se koordinatori susreću prilikom implementacije programa: (ne)raspisivanje poziva i transparentnost odabira, različiti oblici nominacije i administracija, nemogućnost implementacije „Erasmusa bez papira“, problemi sa vizom i smještajem studenata, jezičke barijere sa kojima se studenti susreću, sastavljanje ugovora o učenju za studente, međukulturalni izazovi i šokovi koje studenti doživljavaju dolaskom u novu zemlju i susretom sa njima novom kulturom, različito interpretiranje određenih aktivnosti zbog različtih zakona (EU vs. non-EU), iznosi školarine i inflacija, (ne)priznavanje ostvarenih rezultata za studenta i osoblje, uticaj svjetskih dešavanja na mobilnost (korona virus, ratovi, itd.) i ostali izazovi sa kojima se svakodnevno susrećemo. Na svaku stavku učesnici su mogli dati komentar, mišljenje ili prepričati svoje iskustvo sa istim ili sličnim dešavanjima.
Ovo je bila idealna prilika da se razmijene iskustva, dobiju saznanja da dijelimo iste i slične izazove, bez obzira da li se radi o EU članici ili izvan nje. Na ovaj način je kreirana mreža eksperata kroz koju su razmijenjene informacije i predstavljeni primjeri dobre prakse koji će svakako pomoći u daljnjem i zajedničkom radu kako bi se Erasmus+ program poboljšao i prilagodio svjetskim promjenama, te samim tim zadovoljnio akademske i profesionalne potrebe studenata i osoblja – krajnjih učesnika ovog programa.
