Vijesti UNSA

ANUBiH | PRVI POZIV: Obilježavanje Svjetskog dana srca

ANUBiH
Utorak, Septembar 12., 2023. - 14:24

PRVI POZIV:

Obilježavanje Svjetskog dana srca

Datum: 29. 9. 2023.

Mjesto održavanja: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH),

Sarajevo, Bistrik 7

 

Svjetska organizacija za srce ustanovila je Svjetski dan srca 2000. godine kao godišnje globalno obilježavanje s ciljem educiranja ljudi o kardiovaskularnim bolestima i glavnim metodama njihove prevencije te promjenama u načinu života kako bi se izbjegle kardiovaskularne bolesti poput srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih. Nužan je sistemski pristup kontroli kardiovaskularnih bolesti, s ciljem integracije u savremene evropske i svjetske medicinske tokove, što bi rezultiralo smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti. Neophodno je nastaviti pratiti faktore rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, počevši od fetalnog razdoblja do odrasle dobi, uz kontinuirano širenje preventivnih medicinskih misli unutar medicinske evropske porodice.

Urođene – kongenitalne srčane anomalije /USA/ definiraju se kao strukturne abnormalnosti srca i (ili) velikih krvnih sudova koje su prisutne na rođenju i pogađaju oko 0,8% do 1,2% živorođene djece. To su najčešće dijagnosticirane kongenitalne anomalije u novorođenčadi i glavni su uzrok smrtnosti dojenčadi. Incidenca i mortalitet od USA razlikuju se širom svijeta. Detaljno razumijevanje globalne, regionalne i nacionalne distribucije USA ključno je za njenu prevenciju. Iako su provedena brojna etiološka istraživanja, samo oko 15% slučajeva USA može se pripisati poznatom uzroku.

Klinička ekspresija kongenitalnih srčanih anomalija zavisi od strukturnih srčanih anomalija i hemodinamskih indikatora. Pacijenti s USA relativno su su mlada, ali brzorastuća populacija pacijenata, koja ima koristi od profesionalne stručnosti medicinskih timova i kontinuiranog cjeloživotnog monitoringa.

Više od 90% djece rođene sa srčanim anomalijama doživi odraslu dob. Oni i dalje zahtijevaju specijaliziranu medicinsku brigu i tretman u okviru Klinika za tinejdžere i mlade adulte s USA tzv. klinike: GUCH-grown up congenital heart diseases. U većini zemalja njihova se skrb i tretman mora prenijeti iz pedijatrijske skrbi u specijalizirane klinike za odrasle. Ovaj prenos obično se događa u vrijeme kada adolescenti postaju mlade odrasle osobe. Podrška adolescentima i odraslim osobama s urođenim srčanim bolestima tokom tranzicije prepoznata je kao važna zadaća timova za njihov tretman i monitoring. Za optimalan proces tranzicije moraju biti uključeni pacijenti, njihove porodice i svi davaoci zdravstvenih usluga. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se različiti modeli tranzicijskih programa, zavisno od lokalnih pravila i resursa.

U sklopu aktivnosti Odbora za kardiovaskularnu patologiju u 2023. godini planirana su i dva pozivna predavanja iz dječije i adultne kardiologije, povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, koje Odbor tradicionalno obilježava od 2010. godine i publikuje rezultate simpozija / javnih predavanja /link: Publikacije u izdanju ANUBiH:

https://publications.anubih.ba/

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/117

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/116

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/154

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/155

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/123

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/126

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/144

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/150

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/729

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/741

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/734

https://publications.anubih.ba/handle/123456789/726/

Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

U ime Odbora za Kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH

Predavači

  1. Medicinski fakultet, Univerzitet Ljubljana, Slovenija, Šef odjela za adultnu kardiologiju UKC Ljubljana, Slovenija

  2. Miroslav Elek, Šef odjela za dječiju kardiologiju, UKC Ljubljana, Slovenija

Gost

Prof. dr. Ettore Pedretti, Paediatric cardiologist, Bologna Italy

 

APSTRAKTI

  1. Transition from adolescence to adulthood in congenital heart disease

 The transition from adolescence to adulthood in patients with congenital heart disease is an emerging topic in management of patients with congenital heart disease (CHD).

CHD patient should be followed throughout life. From birth on, they are in the care of paediatric cardiologists. In adult life, they are as a rule in the care of a team of adult CHD specialists. The very important issue in the care of patients with CHD is the time of transition from adolescence to adulthood. The care is handed over from paediatric cardiologist to an adult cardiologist in adolescence and young adulthood. Transfer to adult care happens at the end of transition.

There are no guidelines for transition from adolescence to adulthood in patients with CHD but there are some recommended transitional model programs. The Slovenian transitional model will be presented.

  1. Hypoplastic left heart syndrome

Hypoplastic left heart syndrome is a rare heart defect present at birth (congenital).

In this condition, the left side of the heart is extremely underdeveloped.

If a child is born with hypoplastic left heart syndrome, the left side of the heart can't pump blood well. Instead, the right side of the heart must pump blood to the lungs and to the rest of the body.

Treatment of hypoplastic left heart syndrome requires medication to prevent closure of the connection (ductus arteriosus) between the right and left sides of the heart. Plus, either surgery or a heart transplant is necessary.

Advances in care have improved the outcome for babies born with this condition.