Predavanje gospodina Bogića Bogićevića na Univerzitetu u Sarajevu povodom Dana nezavisnosti BiH
Povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, na Univerzitetu u Sarajevu je 22. Februara 2019. godine održana tribina o temi „Bosna i Hercegovina na evropskom putu od nezavisnosti do danas“ o kojoj je govorio gospodin Bogić Bogićević.
Uvodnim obraćanjem tribinu je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, naglasivši da je 1. mart 1992. godine dan ponosa i odlučnosti, dan kada su se Bosanci i Hercegovci svih nacionalnosti na referendumu odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana.
„I dok se približavamo danu kada ćemo obilježiti ovaj povijesni datum, ne mogu se oteti utisku da su naše društvo i država upravo sada u najvećoj potrebi za društvenim i političkim djelovanjem koje će odražavati vrijednosti i principe kojima se vodio naš uvaženi Bogić Bogićević, čiji je politički rad utkan u same temelje naše nezavisnosti“, naveo je rektor Škrijelj, te dodao da upravo na ovaj način akademska zajednica Univerziteta u Sarajevu iskazuje svoja očekivanja od onih koji su prihvatili sudbonosnu političku odgovornost za prosperitetnu i sigurnu budućnost Bosne i Hercegovine, budućnost u kojoj se njene tekovine, na koje smo ponosni.
Najavivši gospodina Bogića Bogićevića, rektor Škrijelj je istakao da je riječ o jednom od ključnih sudionika društveno-političkih procesa koji su u konačnici i doveli do obnove suvereniteta i samostalnosti države Bosne i Hercegovine. „Lično smatram da je upravo gospodin Bogićević, kao dokazani patriota koji je u najtežim trenucima, tokom povijesne sjednice Predsjedništva SFRJ, spriječio uvođenje vanrednog stanja u bivšoj Jugoslaviji i zaštitio političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine od isplaniranog državnog udara, jedna od najpozvanijih ličnosti Bosne i Hercegovine čije razmišljanje o ovoj temi je potrebno čuti.“
Gospodin Bogić Bogićević je na početku izlaganja o temi „Bosna i Hercegovina na evropskom putu od nezavisnosti do danas“ istakao da je 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine jedan od najznačajnijih datuma u modernoj BiH, jer se 29. februara i 1. marta 1992. godine više od dvije trećine građana BiH izjasnilo za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. „I poslije toliko godina ovaj datum se obilježava samo u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, to jest u Federaciji BiH“, naveo je gospodin Bogićević.
Za gospodin Bogićevića je Bosna i Hercegovina nesporno suverena država, članica Ujedinjenih nacija, međunarodno priznata država. „Ali, nažalost, do danas Bosna i Hercegovina još nije priznata od svih svojih građana i od dijela predstavnika vlasti.“
Podsjetivši da je 21. novembra 1995. godine postignut Dejtonski mirovni sporazum i u okviru Sporazuma prihvaćen Ustav (aneks 4) koji je ukinuo republiku i podijelio Bosnu i Hercegovinu bez ikakve demokratski parlamentarne procedure, gospodin Bogićević je ukazao da odmah nakon Dejtona vlast u Bosni i Hercegovini preuzimaju političke partije koje su pobijedile na prvim višestranačkim izborima. „Dejton je više od 50 posto stanovnika BiH učinio nacionalnim manjinama, zavisno od mjesta u kojem žive. Sa političke pozornice uklonjen je čovjek, građanin, pojedinac, a postavljen je etnički određen čovjek. Umjesto političkog pluralizma imamo nacionalni pluralizam. Nacija je primarna politička kategorija. Nacionalni programi diktiraju političke procese. Cjelokupna sfera političke slobode redukovana je na nacionalnu slobodu. Bh. entiteti se jedan prema drugom odnose kao konkurenti. Socijalne potrebe i interesi se ponajprije predstavljaju kao nacionalne potrebe, pa tek onda kao potrebe čovjeka“, navodi gospodin Bogićević, te ističe da sve to sužava perspektivu realnom optimizmu kao i mogućnosti da se BiH razvija kao demokratska država.
„Moramo shvatiti napokon da nam niko izvana neće urediti Bosnu i Hercegovinu. Put Evrope najviše zavisi od nas. Mislim da je Evropa propustila šansu da zemlje Balkana primi u pridruženo članstvo, jer 20 miliona ljudi bi se jednostavno utopilo u broj od 500 miliona ljudi. Međutim, prošlo je vrijeme kada su predsjednik Francuske Žiskar d'Esten i kancelar Njemačke Helmut Šmit sami odlučili da Grčka postane članica Evropske zajednice. Sada je to mnogo duži proces“, naglasio je gospodin Bogićević, te dodao da je članstvo u Evropskoj uniji za nas nužno.
Evropska unija je najvažniji trgovinski partner, najveći investitor i omiljena destinacija za emigraciju iz čitave Bosne i Hercegovine, naveo je gospodin Bogićević, te izrazio mišljenje da će pažnja Evropske unije u 2019. godini biti usmjerena na Brexit i na izbore za Evropski parlament, tako da o proširenju neće biti riječi.
Nakon predavanja gospodin Bogićević je izrazio podršku kampanji Univerziteta u Sarajevu „Budi šta jesi, studiraj šta želiš“, naglasivši da biti ono što jesam i dozvoliti drugome da bude ono što jeste je važno za slobodu čovjeka, te dodao: „U istovjetnosti nema raznolikosti koja podstiče kreativnost. Davno je rečeno: različitost znači život, jednoobraznost znači smrt.“
Gospodin Bogićević je, također, izrazio želju da se „sačuva autonomija Univerziteta, bez mogućnosti za njegovu političku kontrolu, da se nastavnici i saradnici Univerziteta suprotstave svima koji obezvređuju obrazovanje, koji dovode prosvjetne radnike u poražavajući položaj, koji ne sankcionišu plagijate i kupljene diplome i ugrožavaju autonomiju Univerziteta, koji tolerišu dvije škole pod jednim krovom, jer samo znanje može nas voditi naprijed.“
