Objavljena monografija Građevinskog fakulteta UNSA povodom 50 godina postojanja Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku
Univerzitet u Sarajevu – Građevinski fakultet objavio je monografiju pod naslovom „50 godina Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.“ Važna 50. godišnjica pokretanja studija geodezije na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (GF UNSA) potakla je mali tim profesora sa Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku GF UNSA da napišu prikladnu monografiju, kojom bi se adekvatno obilježio ovaj veliki jubilej. Današnji Odsjek za geodeziju i geoinformatiku je izrastao iz Katedre za geodeziju, formirane na Građevinskom fakultetu 1961. godine, a koja je nastala iz Geodetskog kabineta ustanovljenog na Tehničkom fakultetu u Sarajevu davne 1949. godine. Univerzitetski studij geodezije u Sarajevu, pokrenut 1973. godine na Geodetskom smjeru Građevinskog fakulteta, bio je četvrti u bivšoj Jugoslaviji, nakon što je takav studij ranije ustanovljen u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu. S punim pravom se može reći da je Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu putem svoje Katedre za geodeziju (kasnije Odsjek za geodeziju, odnosno Odsjek za geodeziju i geoinformatiku), kroz proteklih pet desetljeća odigrao izuzetnu ulogu u sveukupnom razvoju geodetske profesije u Bosni i Hercegovini, uspješno realizujući važan zadatak stvaranja neophodnog visokostručnog i istraživačkog kadra. Prilagođavajući se modernim trendovima i uključujući u nastavu najnovija tehnološka dostignuća u polju geodezije i geoinformatike, omogućeno je efikasno studiranje i savremeno obrazovanje geodetskih kadrova za potrebe struke i nauke. To potvrđuju stotine kvalitetnih inženjera s diplomom iz oblasti geodezije stečenom na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koji su se pokazali uspješnim stručnjacima i naučnicima, dajući svoj značajni doprinos geodetskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Geodetski odsjek Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu uvijek je predstavljao kolijevku moderne, naučnoistraživačke i obrazovne geodetske teorije i prakse, i to ne samo u okvirima Bosne i Hercegovine, nego i šire.
Aktivnosti na izradi ove monografije trajale su preko tri godine. Monografija je nastala na temelju sačuvane arhivske građe i drugih izvora te skromne relevantne literature. Ovo je prva publikacija u čijem je fokusu prezentacija univerzitetskog geodetskog obrazovanja u Sarajevu, od samih početaka 1949. godine pa sve do modernog Odsjeka za geodeziju i geoinformatiku. Osim prikaza historijata geodetskog studija, vrijednost monografiji daju i biografije svih uposlenih koji su na Građevinskom fakultetu predavali geodetske predmete, kao i biografije svih vanjskih saradnika, te popis svih studenata koji su završili studij, podaci o međuinstitucionalnoj i međunarodnoj saradnji, izdavačkoj djelatnosti, naučnoistraživačkom radu, itd. Monografija je pisana s namjerom da se popuni evidentna praznina u poznavanju naše visokoškolske geodetske obrazovne djelatnosti u prošlosti i da se iznimno geodetsko insitutcionalno naslijeđe Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu zabilježi za buduće generacije. Velika želja autora je da se postignuti izvanredni rezultati bosanskohercegovačkog geodetskog obrazovanja sačuvaju od zaborava, te se u tom kontekstu izražava nada da će monografija pobuditi odgovarajuće zanimanje naučne, stručne i općenito šire kulturne javnosti.
