Promovirana nova izdanja Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu
U okviru obilježavnja Svečanih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu, 13. decembra 2023. godineu svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, predstavljena su nova izdanja iz edicije „Posebna izdanja“ Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, i to Devširma u Bosni – o regrutaciji Bosnaca u janjičare dr. Aladina Husića i Re/Konstrukcija priče o Lj/ljubavi (Fabule i izbor stihova iz mesnevija u prijevodu na bosanski jezik) dr. Amine Šiljak-Jesenković.
O knjizi dr. Husića govorili su prof. dr. Fahd Kasumović, vanredni profesor Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta UNSA, te dr. Muamer Hodžić, viši naučni saradnik Orijentalnog instituta UNSA.
Studijsku monografiju dr. Šiljak-Jesenković predstavili su dr. Dželila Babović, viši naučni saradnik Orijentalnog instituta UNSA i prof. dr. Almir Bašović, književnik i redovni profesor Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske znanosti Filozofskog fakulteta, te Akademije scenskih umjetnosti UNSA.
O izdanjima
Monografska studija Devširma u Bosni – o regrutaciji Bosnaca u janjičare dr. Aladina Husića nastala na temelju primarne arhivske građe propituje subjektivne narative hronika i putopisa na kojim su stvarani različiti konstrukti u ranijoj historiografiji (o kojim pak, autor detaljno piše u svojoj studiji 7-37 i 38-46) ruši stereotipe i mitove o fenomenu devširme – mobilizacije mladića u janjičare, kako u Bosni tako i Osmanskoj državi općenito. Husić pokazuje devširmu ne kao „kaznu“ nego kao privilegiju koju su Bosanci bilo nemuslimani bilo muslimani rado koristili. On ne prešućuje ni negativene pojave u devširmi, kršenja procedure, uzimanja mita, ali i sankcioniranje ovakvih pojava u pravno uređenom sistemu Osmanske države. Posebno zanimljivo poglavlje ove studije nosi naslov „Iz regrutne prakse u Bosni“ (53-73) gdje autor iznosi konkretne podatke o regrutaciji u Bosni od 15. do početka 17. stoljeća: primjerice, prijevod jednog izvora iz 1494. koji sadrži ime regruta, ime njegovog oca, te naziv skupine iz koje je regrutiran. Na osnovu izvora iz 1565. koji se odnose na regrutaciju u više nahija u unutrašnjosti Bosne te na području kadiluka Novi Pazar, autor uočava da su 44 regruta bili muslimani, dok ih je 16. bilo nemuslimana. Jedno posebno kratko poglavlje posvećeno je nemuslimanima regrutiranim u janjičare (74-78). Husić također naglašava da je značajan broj regruta poticao iz urbanih sredina, te da je, prema jednom izvoru, prosječna starosna dob regrutiranih bila tek nešto ispod 17. godina (16,8) a da je zakonski propis 14 do 20 godina. U zaključnoj raspravi potcrtava svoje zapažanje da je praksa regrutacije u Bosni i Albaniji bila specifična u odnosu na praksu na nekim drugim prostorima Osmanske države, budući da su se sa ovih područja regrutirali uglavnom muslimani.
U monografiji Re/Konstrukcija priče o Lj/ljubavi (Fabule i izbor stihova iz mesnevija u prijevodu na bosanski jezik) dr. Šiljak-Jesenković kroz devetnaest tematskih cjelina predstavlja sadržaje četrdesetak ljubavnih priča spjevanih u formi mesnevi, te govori o porijeklu priča i varijantama istih priča u drugim književnim formama. Kako to u svojoj recenziji kaže i jedna od promotorica ovog izdanja dr. Babović, „U predstavljanju ljubavnih mesnevija dr. Šiljak-Jesenković suvereno se kreće u svijetu književne povijesti i ovladava brojnim temama, autorima, likovima i događajima koje opsežno analizira, kontekstualizira, upoređuje i izriče znanstveno utemeljene vrijednosne procjene i sudove o njihovom poetskom i povijesnom značaju. Pri tome, svojimstilom i načinom pisanja dr. Šiljak-Jesenković postiže izuzetnu dinamičnost teksta koji budi znatiželju, privlači, potpuno zaokuplja i održava pažnju čitaoca.... Autorica knjige sasvim meritorno i znanstveno utemeljeno širi poznate i otvara nove horizonte recepcijskih očekivanja čitalaca oslikavajući kulturalne, etičke i filozofske dimenzije ljubavnih mesnevija i kulturno-civilizacijskog konteksta kojem pripadaju. Dijalogiziranjem s velikim brojem različitih autora, referiranjem nab relevantnu literaturu, bilo da je riječ o rukopisnim djelima ili štampanim i kritičkim izdanjima, izvrsnim prevodilačkim dometima i prepjevom stihova, dr. Šiljak-Jesenković ne samo da afirmira divansku književnost i poetsku formu mesnevije, već doprinosi očuvanju i ispravnom razumijevanju sveukupne orijentalno-islamske književne tradicije“ U ovoj studijskoj monografiji autorica je ponudila i svoj prijevod oko 4000 stihova iz različitih mesnevija koje su predmet njenog istraživanja.
