Rektori univerziteta/sveučilišta u BiH održali elektronsku sjednicu

Rektorska konferencija/zbor BiH održala je elektronsku sjednicu pod predsjedavanjem rektora Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifata Škrijelja. Na osnovu zaključaka s vanredne sjednice Rektorske konferencije/zbora Bosne i Hercegovine dostavili su Inicijativu za izmjenu teksta/amandmane na Prijedlog Zakona o porezu na dohodak u Federaciji BiH. Rektorska konferencija/zbor traži da se briše dio teksta „sa ili bez zasnivanja rad“ u članu 17. zakona. Obrazloženje Rektorske konferencije/zbora za ukidanje ove odredbe člana 17. je:

Članom 17. stav (1) predloženog teksta Zakona o porezu na dohodak utvrđuju se prihodi od nesamostalnog rada kao „svi prihodi koje poslodavac daje zaposleniku po osnovu radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos i koristi koje zaposlenik ostvari kod poslodavca...“, te u stavu (2) „posebno, prihodom ili koristi od nesamostalnog rada koje poslodavac daje direktno ili indirektno licu sa ili bez zasnivanja radnog odnosa..“.

Navedenom formulacijom stava (2), člana 17. jednostavno je onemogućeno utvrđivanje bilo kojeg oblika privremenog i povremenog angažmana koji je vezan za obavljanje djelatnosti poslodavca. Utvrđenim tekstom, angažman „bez zasnivanja radnog odnosa“ više ne bi bio moguć za bilo koju od navedenih kategorija, sa posebnom akcentom na sve naknade i druge koristi. U praksi, ovo bi onemogućilo poslovne subjekte/lica da, za bilo koji oblik poslova i potreba, prirede bilo koji od oblika ugovora o privremenim i povremenim poslovima ukoliko se „naknada (plaća) ili korist (isplaćuje) licima ... na ime poslova za obavljeni rad po uputama poslodavca koji utvrđuje mjesto, uslove i način obavljanja rada, bez obzira na oblik i način isplate ili osnov za isplatu, osim ako je ovim zakonom drukčije uređeno“ – što u biti predstavlja bilo koji oblik angažmana. Na ovaj način dovode se u pitanja svi poslovi iz domene ekspertnog, stručnog i konsultantskog rada ukoliko su lica, koja bi obavljala te poslove, angažovana kog drugog poslodavca u punom radnom vremenu. Predloženom odredbom u cijelosti se derogira i onemogućava primjena niza odredbi Zakona o obligacijama FBiH, ali i osnovnih načela i sloboda uređivanja obligacionih odnosa preciziranih ovih zakonom.

Pored toga, neophodno je naglasiti da sam sistem Poreske uprave FBiH, kao i niz mišljenja Ministarstva finansija FBiH, ne dopuštaju sistem „dodatnog“ oporezivanja lica ukoliko je lice zaposleno u poslovnom subjektu u kojem se u cijelosti izmiruju njegova bruto davanja, te nije dopušteno dodatno oporezivanje rada po punim poreskim stopama za privremene i povremene poslove kod pravnog lica koje „nije poslodavac“. Odredbe stava (2) koje navode „sa ili bez zasnivanja radnog odnosa“ u sadržajnoj kontradikciji sa prirodom „povremenih i privremenih“ poslova, te direktno onemogućavaju primjenu ostalih propisa koji reguliraju obavljanje, povremenih i privremenih, ali i specifičnih, poslova i zadatak za poslovni subjekti koji nije neposredni poslodavac. Odnosno, u praksi, anagažman lica se može vršiti putem odredbi Zakona o radu FBiH, Zakona o obligacionim odnosima FBiH, te Zakona o autorskim i srodnim pravima Bosne i Hercegovine, putem instrumenata Ugovora o radu, Ugovora o djelu/angažmanu, te Ugovora o autorskom djelu. U svojoj prirodi, samo se prvi od navedenih ugovora zaključuje sa poslodavcem, dok su Ugovor o djelu/angažmanu, te Ugovor o autorskom djelu svojom naravi namijenjeni da se zaključuju bez zasnivanja radnog odnosa i isključivo za obavljanje „povremenih i privremenih“ poslova. Predloženom odredbom se jednostavno onemogućava zaključivanje bilo kojeg od oblika obligacije utvrđenog Zakonom o obligacionim odnosima FBiH i Zakonom o autorskim i srodnim pravima Bosne i Hercegovine obzirom da se taj angažman u cijelosti mora realizovati kao „oblik nesamostalne djelatnosti“ koja u poreskom smislu podrazumijeva primjenu poreskih stopa koje nije moguće obračunati ukoliko je lice zaposleno kod drugog poslodavaca u punom radnom vremenu. Zaključivanje „ugovora o radu“ za povremene i privremene poslove nije primjenjivo, te je u suprotnosti sa drugim propisima u Federaciji BiH.  

Pored toga, u nekim specifičnim segmentima, poput angažmana nastavnog i stručnog kadra sa drugih visokoškolskih ustanova na realizaciji specifičnih nastavnih sadržaja, međunarodnih naučno-istraživačkih projekta kao i saradnje u bilo kojem obliku, ali i u realizaciji studijskih programa koji podrazumijevaju angažman univerzitetskih nastavnih i naučnih baza – odredbe  koje se odnose na „sa ili bez zasnivanja radnog odnosa“ u praksi bi onemogućile angažman cjelokupnog nastavnog kadra nastavne baze za medicinsku grupaciju (uposlenike kliničkih centra i zdravstvenih ustanova uopće) koje po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH moraju biti zaposlenici upravo tih zdravstvenih ustanova. Ukoliko je njihov angažman pretpostavljen poreskom tretmanu kao „nesamostalna djelatnost“, a u isto vrijeme drugim zakonom i pravilnicima – kao i limitima samog informacionog sistema Poreske uprave FBiH, predloženim odredbama onemogućeno je njihovo evidentiranje i oporezivanje po punoj poreznoj stopi – tada je realizacije nastavnog procesa na mnogim javnim i privatnim univerzitetima u Federaciji BiH krajnje neizvjesna.

Također Rektorska konferencija/zbor traži da se u članu 17. stavu (2) točka (e) briše te smatra i daje obrazloženje:

Članom 17. stav (2) tačka (e) predloženog teksta Zakona o porezu na dohodak utvrđuju se prihodi od nesamostalnog rada te se predloženim tekstom nadasve diskriminatorno navodi „naknada (plaća) ili korist lica nastavnog, profesorskog, istraživačkog osoblja na univerzitetima, fakultetima i visokoškolskim ustanovama koji im se isplaćuju za rad u tim ustanovama“. Odnosno, od svih djelatnosti poslovnih subjekata u Federaciji BiH, predloženom odredbom grubo se izdvaja samo „nastavno, profesorsko (i) istraživačkog osoblja na univerzitetima, fakultetima i visokoškolskim ustanovama“ kao da univerzitetski profesori zahtijevaju „poseban“ tretman u ovom zakonu, te se na ovaj način direktno pokušava narušiti institucionalna autonomija visokoškolskih ustanova i univerziteta u Federaciji BiH utvrđena Okvirnim Zakonom o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine, kantonalnim zakonima o visokom obrazovanju, ali i nizu međunarodnih direktiva i praksi.

Nadasve grubo utvrđivanje da bilo koja „naknada (plaća) ili korist lica nastavnog, profesorskog, istraživačkog osoblja na univerzitetima, fakultetima i visokoškolskim ustanovama koji im se isplaćuju za rad u tim ustanovama“ predstavlja isključivo prihod o nesamostalna djelatnosti ne samo da je zadiranje u autonomiju univerziteta, već je „ozakonjena diskriminacija“ jedne cjelokupne djelatnosti i poslovnih subjekata kojima se u cijelosti uskraćuje mogućnosti da kao visokoškolske ustanove u Federaciji BiH primjenjuju odredbe niza važećih propisa, poput Zakona o obligacionim odnosima FBiH, te Zakona o autorskim i srodnim pravima Bosne i Hercegovine. Izdvajanje osoblja „univerziteta, fakulteta i visokoškolskih ustanova“ na ovaj način, uskraćuju se zakonom utvrđeni instrumenti i instituti za rukovodioce ovih institucija, te se uposlenici ovih institucija dovode u diskriminatornu poziciju o odnosu na sve ostale radnike u Federaciji BiH - a što je opet zabranjeno nizom drugih zakona, uključuju i sam Zakon o radu FBiH.

Nadalje, uskraćivanje instrumenta „privremenih i povremenih poslova“ bez zasnivanja radnog odnosa onemogućilo bi odvijanja najvažnije akademske prakse sadržane u prenosu znanja i ekspertize iz „uže načne oblasti“ pretpostavljajući da svaki javni i privatni „univerzitet, fakultet i visokoškolska ustanova“ imaju profesore/nastavnike/saradnike za sve naučne oblasti, polja i grane – što je samo po sebi apsurdno u izreci.

Rektorska konferencija/zbor predlaže da se u članu 19. stavu (2) trebaju dodati sljedeće tačke:

1. d) prihodi ostvareni od djelatnost naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti;
2. e) prihodi ostvareni od predavačke djelatnost, odgojne djelatnost i druge slične djelatnosti;
3. f) prihodi ostvareni od djelatnost novinara, umjetnika i sportista;

i to obrazlaže:

Članom 19. utvrđuju se prihodi od samostalne djelatnosti, a stavom (2) predloženog teksta Zakona o porezu na dohodak utvrđuju se prihodi od samostalnog rada. Predloženim tekstom obrisane su alineje/tačke koje se nalaze u važećem Zakonu o porezu na dohodak i koje preciziraju da djelatnost naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti, te predavačka, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti, kao i djelatnost novinara, umjetnika i sportista, predstavljaju i mogu biti prihodom od samostalnog rada.

Sve navedene djelatnosti u cijelosti mogu biti i predstavljaju prihode koje „fizičko lice (može) ostvariti obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim, dopunski i dodatnim zanimanjem sa ciljem ostvarivanja dohotka“ – a kako je navedeno u stavu (1) ovog člana. Brisanjem navedenih tačaka, jednostavno je onemogućeno da naučnici, književnici, izumitelji, predavači, odgajatelji, novinari, umjetnici i sportisti, ostvare prihod koji bi u poreskom smislu bio prihod od samostalne djelatnosti. Odnosno, u praksi – a u slijedom odredbi člana 17. predloženog teksta Zakona o porezu na dohodak, niti jedna od navedenih (obrisanih) kategorija ne bi mogla imati „ugovore o djelu/angažmanu“ za navedene povremene i privremene poslove.

Rektorska konferencija/zbor smatra da su predložene odredbe Zakona o porezu na dohodak izrazito nepovoljne za javne univerzitete/sveučilišta u Bosni i Hercegovini te da će ih ovim Zakonom potpuno učiniti nefunkcionalnim i zavisnim što bitno utječe na autonomiju javnih univerziteta/sveučilišta u BiH.

Rektorska konferencija/zbor poziva sve zastupnike u oba doma Parlamenta Federacije da ne prihvate ponuđeni Prijedlog Zakona koji im je dostavila Vlada Federacije bez navedenih izmjena.

Izvor: Sveučilište u Mostaru