Promovirana knjiga "Zločini seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini 1992-1995. u svjetlu teorije i prakse međunarodnog prava"

Promocija knjige Zločini seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini 1992-1995. u svjetlu teorije i prakse međunarodnog prava autorice dr. Sabine Subašić Galijatović upriličena je u četvrtak 9. decembra 2021. godine u Svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu.

Uz čestitke autorici i Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica Univerziteta, naglasila je da se radi o publikaciji koja je jedna u seriji važnih djela koja svjedoče o periodu koji je iza nas i za kojeg se nadamo da se nikada nikome neće ponoviti.

„Zločini seksualnog zlostavljanja, u prvom redu silovanje najbrutalniji je oblik zločina koji utiču na život preživjelih. Nažalost, sistemska podrška institucija i društva za preživjele u našoj zemlji je vrlo skromna, a javnost uglavnom malo zna o patnjama i traumama, što preživjele dodatno stavlja u poziciju izolacije i stigmatizacije. Stoga je procesuiranje i presuđivanje zločinaca koji su činili ovakva zvjerstva od posebnog značaja kako za žrtve tako i za čitavo društvo, a istraživanja i pisanje knjiga zalog za buduće generacije koje treba da znaju kako se u surovim vremenima pravo odnosilo prema zločinima seksualnog zlostavljanja“, istakla je prorektorica Husremović.

U uvodnom izlaganju prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, naglasio je da je ova knjiga 151. izdanje instituta.

„Ovo djelo dr. Sabine Subašić Galijatović izuzetno je značajno iz razloga što prvi put na jedan sveobuhvatan način govori o zločinima seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine kada je silovano između 20 hiljada i 50 hiljada žena. To su podaci organizacije Ujedinjenih nacija. Samo u prvim mjesecima '92. godine silovano je oko 20 hiljada, a na kraju '95. godine ta brojka se popela na 50 hiljada. Iz takvog jednog gnusnog čina rođeno je oko hiljadu djece. Imamo i jedan gnusan zločin, to je silovanje muškaraca. Preko 3 hiljade muškaraca je silovano. Knjiga ima svoju dokumentacionu podlogu, potkrijepljena je dokumentom i argumentom i koristiće nam za nove spoznaje i širenje znanja, da izvučemo pouku da se to više nikad i nikome ne desi“, naglasio je prof. dr. Muratović.

Promotorica knjige prof. dr. Hajrija Sijerčić-Čolić, redovna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, navela je da je predmet istraživanja ovog rada procesuiranje zločina seksualnog zlostavljanja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim sudom pravde, kako bi se stekao što potpuniji uvid u seksualna zlostavljanja učinjena u Bosni i Hercegovini u posmatranom vremenu, te njihovo procesuiranje pred međunarodnim sudovima. Također, podsjetila je da promocija ove knjige predstavlja jedan od događaja kojima Univerzitet u Sarajevu obilježava Dan nauke.

„Današnja promocija treba da obilježi još jedan datum u historiji čovječanstva, a to je 9. decembar 1949. godine kada je rezolucijom Generalne skupštine usvojena i otvorena za potpisivanje i ratifikaciju KONVENCIJA O SPREČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA. Iako je već početkom 50-tih godina prošlog vijeka Konvenciju prihvatilo dovoljno država da je mogla stupiti na pravnu snagu, ipak proteklo vrijeme potvrđuje da procesuiranje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, posebno zločina seksualnog zlostavljanja nije uvijek u potrebnoj mjeri u fokusu interesovanja. Ako imamo u vidu istaknuto, na jednoj strani i ekspanziju i razvoj međunarodnog prava i međunarodnog krivičnog prava, na drugoj strani, onda je knjiga o kojoj govorimo od naročite vrijednosti jer donosi obilje važnih teorijskih stavova, rasprava, mišljenja, podataka i informacija koji se odnose na seksualno zlostavljanje u oružanim sukobima“, istakla je profesorica Sijerčić-Čolić.

Promotor knjige gospodin Munib Halilović, glavni tužitelj Tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine, istakao je da će ova knjiga imati veliki značaj prije svega za praktičare, te da smatra da će ona mnogo doprinijeti i onima koji budu željeli istraživati ovo područje primjene međunarodnog humanitarnog prava. Također, naglasio je da je knjiga značajna prvenstveno zbog toga što je obradila postojanje praktično normativne situacije u periodu nastanka međunarodnih tribunala, zapravo gotovo nedostatak normativnih regula vezano za oblasti seksualnog zlostavljanja. „Sljedeći značaj koji bi joj pridao jeste što je obradila dosadašnju praksu procesuiranja navedenih zločina kroz postojeće tribunale do 90-tih godina i onda je detaljno analizirala sve predmete ratnih zločina koji su obrađeni u tribunalu. U tom smislu, ona zaista pruža jedan dobar materijal kako za praktičare, tako i za one koji će željeti da usvoje osnovna znanja i naravno da ta znanja produbljuju“, naveo je gospodin Halilović.

Autorica knjige dr. Sabina Subašić Galijatović navela je da su u naučnim krugovima koji se bave izučavanjem međunarodnog prava do sada rađena isključivo parcijalna istraživanja procesuiranja seksualnog zlostavljanja počinjenog u Bosni i Hercegovini od 1992-1995. godine. Ova tematika obrađivana je djelimično u sklopu individualne odgovornosti i pravne prakse ad hoc Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), ali nikada i na polju odgovornosti država.

„Knjiga pod naslovom Zločini seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini 1992-1995. u svjetlu teorije i prakse međunarodnog prava je rezultat istraživanja provedenog u okviru doktorske disertacije prijavljene i odbranjene na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stoga u tom smislu predstavlja prvi sveobuhvatni projekt tretmana zločin seksualnog zlostavljanja u međunarodnoj teoriji i praksi“, navela je autorica dr. Sabina Subašić Galijatović.

Knjiga Zločini seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini 1992-1995. u svjetlu teorije i prakse međunarodnog prava je predstavljena na 490 stranica, sastoji se iz uvoda i četiri dijela, sa dva priloga i bibliografije. U radu su korištena 53 međunarodna dokumenta (povelje, konvencije, protokoli, rezolucije, izvještaji), 61 bibliografska jedinica (literatura, naučni i stručni članci), 242 izvora koji se odnose na pravnu praksu međunarodnih sudova (optužnice, presude, odluke), 4 tabele i grafikona, te 916 fusnota i napomena.