ANUBiH | Održano pristupno predavanja dopisnog člana prof. dr. Rešida Hafizovića
"Ibn Sinina i Suhraverdijeva epistemološka paradigma u islamskoj filozofiji" naziv je pristupnog predavanja koje je u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održao prof. dr. Rešid Hafizović povodom njegovog izbora za dopisnog člana ANUBiH-a u Odjeljenje humanističkih nauka.
“Izvrstan opus prof. dr. Hafizovića ga je preporučio u izbor za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Njegove radove odlikuje ostvarivanje neposrednog znanstvenog uvida u klasičnu i modernu literaturu, na arapskom, engleskom, francuskom i italijanskom jeziku, uz uvijek nove, interpretativne iskorake i spoznajna dostignuća.” – u pozdravnom obraćanju istakao je akademik Esad Duraković, sekretar Odjeljenja humanističkih nauka.
“Ono što me je nadahnulo da govorim o epistemologiji jeste krunska vrijednost koju epistemologija zahtjeva kao nešto što je zaista na najvišoj razini svih tradicionalnih vrijednosti. To je znanje kao univerzalna vrijednost. Znanje kada je oplemenjeno ono je odgovorno i svrhovito, jednostavno udovoljava svim najvišim općedruštvenim potrebama. Korisno je.”- objasnio je u svom predavanju prof. dr. Hafizović.
Sudbina svijeta i ljudskog roda je u tome da li se znanje njeguje i postoji li u onoj mjeri u kojoj je potrebno da bi ljudska civilizacija živjela u harmoniji.
“Kada je malo znanja u svijetu, svijet je mračan, depresivan, neuredan i haotičan, što se može vidjeti iz najnovijih zbivanja. Što je više svjetla koje znanje osigurava, svijet i ljudski rod se vraća nekom svom iskonskom antološkom dostojanstvu.”– istakao je prof. dr. Hafizović.
Znanje ja važno za svaku formu spoznajne kulture.
“Riječ je o vrijednosti koja je odraz Božanskog svijetla, to je najobuhvatniji Božanski atribut.”
Prema riječima prof. dr. Hafizovića, epistemiologija ove dvojice autora je nešto posebno.
“Pisana je s jedne strane vrlo raskošnim filozofskim diskursom, a s druge strane, naročito u Suhraverdijevoj varijanti, ona je ispisana jednim nevjerovatnim simboličkim jezikom koji toliko izaziva da čovjek može praviti interpretativnu avanturu dekodirajući sve te simbole kako bi dokučio šta je to Suhraverdi htio reći, ali ne samo u svojim djelima, nego i naslovima”.
Prof. dr. Hafizović ističe posebnu naklonost prema ovoj dvojici autora koji su, svaki na svoj način za tako malo godina svog života, dali mnogo više nego neki drugi naučnici čiji je životni vijek bio mnogo duži. Bili su mu uvijek novo duhovno nadahnuće koje ga je tjeralo da se ovim autorima vraća.
“Oni su uvijek imali moju empatiju, simpatiju i naklonost. Smatrao sam da je najprirodnije da je, u ovom nevjerovatnom mraku i depresiji koju preživljvamo i kada ljudski rod pokazuje svoje najgore moguće lice i najtamniju stranu svoje osobnosti, važno da se progovori o svijetlu znanja jer je ono najjače, oplemenjuje, zaustavlja barbarizam ako dođe u ruke odgovornog znanstvenika koji je koristan, drži do sebe i zna da se ne smije zloupotrijebiti znanje. Takvog znanstvenika će istinsko znanje zaustaviti kada se nađe pred crvenom linijom i neće mu dozvoliti da je pređe.” – zaključio je prof. dr. Hafizović.
Leksikon temeljnog teološkog, filozofskog i sufijskog pojmovlja koji bi uskoro trebao biti objavljen je najnovije autorsko djelo prof. dr. Rešida Hafizovića. U ovom izdanju objedinjeni su svi krunski pojmovi iz ove tri oblasti, suštinski interpretirani i provedeni kroz najbitniju literaturu.
