In Memoriam | Akademik Senahid Halilović

In Memoriam | Akademik Senahid Halilović

In Memoriam: akademik Senahid Halilović

(1958-2023.)

Senahid Halilović rođen je 22. marta 1958. godine u Tuholju kod Kladnja. Osnovnu školu završio je u svom rodnom mjestu 1971. godine. Srednje, gimnazijsko obrazovanje stekao je u Kladnju. Diplomirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je pohađao i postdiplomski studij iz lingvistike i okončao ga odbranom magistarskog rada Govor Muslimana Tuholja (okolina Kladnja). Maja 1990. godine na istom fakultetu odbranio je i doktorsku disertaciju pod nazivom Hercegovački govorni tipovi u međuriječju Neretve i Dubrovačke rijeke.

Po završetku dodiplomskog studija, školske 1980/81. godine, radio je kao profesor maternjeg jezika u kladanjskoj Gimnaziji. Poslije je, vrlo kratko, radio u Radio-Brčkom, da bi marta 1982. godine bio primljen u stalni radni odnos u Institut za jezik u Sarajevu. U zvanje naučnog saradnika izabran je novembra 1990. godine. Početkom školske 1992/93. godine biran je u zvanje docenta na predmetu Dijalektologija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao spoljni saradnik. Na Fakultet je prešao početkom 1994. godine. Godine 1996. napredovao je u zvanje vanrednog profesora na spomenutim predmetima, a 2003. u zvanje redovnog profesora. Bio je član Kolegija postdiplomskog studija iz lingvistikeKolegija doktorskog studija iz lingvistike, kao i član Kolegija doktorskog studija iz lingvističke bosnistike. Godine 2018. izabran je u dopisnog člana ANUBiH.

Senahid Halilović najutjecajniji i najpoznatiji bosanski lingvist: u svojim knjigama, radovima, projektima, predavanjima u zemlji i inostranstvu – svojom ukupnom naučnom i stručnom aktivnošću – od devedesetih godina do danas dao je najveći doprinos afirmaciji bosanskog jezika i razvoju bosnistike; tome su dokaz i autorove knjige koje su štampane u preko 100.000 primjeraka, što ga čini najtiražnijim autorom u BiH u posljednjih 30 godina. U ratnim i poratnim godinama njegov značaj u standardizaciji bosanskog jezika je historijski. Objavljivanjem Pravopisa bosanskoga jezika 1996. godine bosanski jezik dobio je svoju standardnu formu, a radeći na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Halilović je imao najznačajniji udio u obrazovanju i odgoju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.

Senahid Halilović bio je dijalektolog koji je prvi u Bosni i Hercegovini pokrenuo istraživanja u oblasti urbane dijalektologije: pod njegovim rukovodstvom realiziran je projekt koji je rezultirao knjigom Govor grada Sarajeva (2009). Osim toga, prvi je dijalektolog koji je u Bosni i Hercegovini pokrenuo veliku sintezu u oblasti arealne lingvistike: pod njegovim rukovodstvom u Slavističkom komitetu objavljen je Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika, prvi dijalektološki atlas na prostoru srednjojužnoslavenskog jezika dijasistema.

Senahid Halilović bio je lingvist koji je u protekle dvije decenije najviše doprinio otvaranju Bosne i Hercegovine i Sarajeva kao njenog centra u oblasti filologije i našem povezivanju sa svijetom: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt Općeslavenski lingvistički atlas (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010); organiziranjem Bosanskohercegovačkih slavističkih kongresa u Sarajevu (2011. i 2015), koji predstavljaju najveća okupljanja slavista u historiji BiH (preko dvije stotine slavista iz cijelog svijeta).

Halilović je bitno utjecao na organizaciono, programsko i kadrovsko usmjerenje u svojoj naučnoj oblasti i instituciji u kojoj radi na Univerzitetu u Sarajevu – Filozofskom fakultetu: od ak. 1992/93, kada je pozvan da se pridruži malobrojnim nastavnicima koji nisu napustili Sarajevo pod opsadom, Univerzitet i svoje studente i pomogne u očuvanju kontinuiteta rada ove visokoškolske ustanove – pa do danas.

Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet u suorganizaciji sa Slavističkim komitetom u BiH održat će komemorativnu sjednicu povodom smrti akademika Senahida Halilovića 27. 4. 2023. godine s početkom u 15:00 sati.

Komemorativna sjednica bit će održana u Narodnom pozorištu.