Održana tribina povodom Dana nezavisnosti BiH
Nezavisnost i perspektiva Bosne i Hercegovine
Povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, na Univerzitetu u Sarajevu je 28. februara 2018. godine održana tribina o temi „Nezavisnost i perspektiva Bosne i Hercegovine“ o kojoj je govorio prof. dr. Selmo Cikotić.
Uvodnim obraćanjem tribinu je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, istakavši da je 1. mart dan ponosa i odlučnosti, dan kada su se Bosanci i Hercegovci svih nacionalnosti odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana.
„Ovaj važni događaj u historiji naše domovine ostat će upamćen kao dan kada je Bosna i Hercegovina poslije vjekova tuđih uprava obnovila svoj suverenitet i postala samostalna država. Biti bez domovine je isto kao biti i bez doma, a to najbolje znaju narodi širom svijeta koji stoljećima nisu ostvarili ovo pravo. Zato budimo ponosni na tekovine naše nam jedne i jedine Bosne i Hercegovine“, te u ime Univerziteta u Sarajevu uputio čestitke povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Govoreći o temi „Nezavisnost i perspektiva Bosne i Hercegovine“, prof. dr. Selmo Cikotić je izrazio mišljenje da nezavisnost Bosne i Hercegovine, kao jedna od temeljnih vrijednosti svake države, ima svoje specifičnosti zato što je kroz historiju i dugo trajanje BiH bila kušana, testirana i osporavana na različite načine i postojano, na različite načine, kako su to okolnosti zahtijevale, uvijek uspijevala da se odbrani i očuva.
„Govor o Bosni i Hercegovini, njenoj nezavisnosti i perspektivi sadrži u političkoj realnosti, u filozofskom promišljanu, u praktičnim aspektima te teme, jako puno kontroverzi, globalno, a i lokalno“, naveo je profesor Cikotić, te dodao da govor o Bosni i Hercegovini često podrazumijeva jednu perspektivu o državi, o njenim državljanima, o njenim građanima, koje po pravilu više cijeni čitav svijet nego oni sami sebe. Profesor Cikotić je istakao da to predstavlja stalnu potrebu reafirmiranja naše potrebe da razmišljamo o svom subjektivitetu, o svojim vrijednostima, o svojoj prošlosti, o svojoj budućnosti, te je polazeći od toga, a uvažavajući mudrost da se „život živi unaprijed, ali se razumije gledajući unazad“, podsjetio na brojne važne pojedinosti iz duge i bogate prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu kojih se njena nezavisnost i njena perspektiva mogu bolje podtekstualizirati i bolje razumjeti.
„Kad promišljamo milenijsku političku samobitnost Bosne ili Bosne i Hercegovine u modernom smislu, onda moramo imati u vidu da je to jedan prostor koji je u državotvornom smislu bio različito organiziran, ali se uvijek nalazio između linija rasjedanja velikih imperija, velikih i moćnih država, ideologija, civilizacija, kultura, politika i da je sve to skupa proizvelo jedan vrlo specifičan današnji geopolitički, geoekonomski i geokulturološki položaj tog prostora“, istakao je profesor Cikotić.
Naglasivši da bosanskohercegovačka duhovnost pokazuje vitalnost, snagu i sposobnost trajanja i da u njoj treba tražiti perspektivnost bosanske države, profesor Cikotić je naveo: „Kad razmišljamo o perspektivi, moramo imati u vidu da se mržnja ne može pobijediti mržnjom, da mrak nećemo i ne možemo pobijediti mrakom, da nam trebaju vrijednosti višeg nivoa, da se na mržnju mora odgovoriti razumom, tolerancijom i ljubavlju, a da bi se mrak pobijedio, mora se unijeti svjetlo.“
Profesor Cikotić je predstavio i gdje on iz višestrukih istraživanja o ovoj temi vidi perspektivnost u odnosu na sve ono dobro što je primijećeno u proteklom periodu, te naglasio da je rekonstrukcija međunacionalnih odnosa i jačanje državotvorne svijesti nešto što nam svakako treba, kao i izgradnja funkcionalnijih državnih struktura kroz reformu Ustava ali i sve druge reforme.
„Bosna i Hercegovina je jedna prosta decentralizirana država, ali je funkcionalnost njenih institucija jako važna pretpostavka njenog kapaciteta i sposobnosti da bude aktivan i ravnopravan učesnik međunarodnog prava i međunarodne sveukupne razmjene, političke, ekonomske i druge.“
U okviru održane tribine profesor Cikotić se osvrnuo i na kvalitet obrazovanja, te podsjetio na riječi renesansnog mudraca Erasmusa da nema bolje investicije u budućnost jednog naroda, jedne nacije od investicije u obrazovanje njenih mladih ljudi.
„Mi možemo primijetiti da možda nema veće opasnosti za BiH od erozije i slabljenja kvaliteta obrazovanja u njoj“, naveo je profesor Cikotić, te primijetio da se Univerzitet u Sarajevu i članovi akademske zajednice pojedinačno bore protiv toga. Također je potcrtao da obrazovanje nije trošak, kao što mnogi u ovoj državi to posmatraju, već da je obrazovanje jedna od najvećih investicija, te svoje izlaganje završio upućenim čestitkama povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
