Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine obilježila 27 godina od razaranja Vijećnice
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je u auli gradske Vijećnice obilježila 27. godišnjicu paljenja ove zgrade, gdje je u vatrenoj stihiji izgorjelo 80 posto bibliotečkog fonda i dokumenata Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine.
Ovom prigodom direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine dr. Ismet Ovčina je u svom obraćanju istakao:
Iako nismo umjetnici, ovim malim performansom u kojem se otkriva šta je „gurnuto pod tepih“, željeli smo skrenuti pozornost na našu „umjetnost preživljavanja“ i započinjemo obilježavanje dana kada je u Vijećnici granatirana i zapaljena Biblioteka. Više od dva miliona bibliotečkih jedinica pretvoreno je u crne leptire koji su letjeli nad pepelom spaljenih knjiga, a tužne rezidue ove zgrade svjedočile su o barbarskom uništenju jedne od najljepših i najbogatijih riznica kulturnog naslijeđa na Balkanu.
Ne smije se gurati ni pod tepih, ni pod ćilim, ni pod sag činjenica da je ovoj biblioteci učinjen veliki zulum i nepravda.
Poštovane dame i gospodo, poštovani gosti, dragi prijatelji,
pozdravljam vas uime NUBBiH-a i u svoje ime i zahvaljujem na prisustvu.
U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine, sa brda oko Sarajeva, granatirana je zgrada Vijećnice u kojoj je od januara 1951. godine bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
Uništavanje NUBBiH-a, koje se dogodilo potkraj 20. vijeka, može se uporediti sa paljenjem Aleksandrijske biblioteke ili spaljivanjem knjiga u kristalnoj noći!
Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u nemilosrdnoj vatri koja je uslijedila nakon granatiranja, jer je Biblioteka bila na nišanu fosfornih – zapaljivih projektila.
Zahvaljujući herojskim naporima vatrogasaca, zaposlenika NUBBiH-a i građana Sarajeva, spašena je vanjska konstrukcija objekta, što je omogućilo i kasniju obnovu.
Prošlo je već 27 godina od kada je Vijećnica postala simbol urbicida, kulturocida, bibliocida, a slike zapaljene Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u živom su sjećanju mnogih i danas. Za uništenje ovog hrama kulture, obrazovanja i nauke još niko nije odgovarao...
Na ovaj dan, tradicionalno, posjetimo i vječna prebivališta naših kolega koji su stradali tokom rata: Aida Buturović, Adela Leota, Ante-Slavko Kovačić, Mirko Azinović. Ni za njihove živote niko nije odgovarao.
Nakon inferna dio spašenog fonda Biblioteke najprije je smješten u prostorije Bosanskog kulturnog centra, a bibliotekari su se okupljali u biletarnici i organizirali uspostavljanje osnovnih funkcija. Već ratne, 1993. godine je započela obnova njenih redovnih i pokretanje novih funkcija u zgradi Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Godine 1998. NUBBiH je dobila privremeni smještaj – na rok od 30 godina – u zgradi bivše kasarne „Maršal Tito“, današnji Kampus Univerziteta u Sarajevu, gdje se i danas nalazimo.
Zgrada obnovljene Vijećnice pompezno je otvorena prije pet godina, ali Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, iako je u važećem dokumentima, zemljišnoknjižnom izvatku, jedini legalni korisnik objekta Vijećnica, i dalje je u privremenom i neuvjetnom smještaju. Dakle, trebali bismo biti ovdje svakodnevno na svojim radnim mjestima, umjesto da tražimo odobrenje da jednom godišnje dođemo u Vijećnicu da obilježimo stradanje naše biblioteke.
Međunarodni donatori i sponzori, izvjesno je, nisu donirali sredstva za obnovu Vijećnice kao zgrade gradske administracije i njenih činovnika, odnosno novoosnovanog javnog preduzeća, za svadbene salone i tome slično, nego za obnovu zgrade Biblioteke, bibliotečkih usluga i ostalih pratećih kulturnih aktivnosti. Prostori ove zgrade i dalje čekaju knjige i korisnike.
Bez obzira na sva stradanja, neriješen pravno-finansijski status, neadekvatne uvjete za smještaj knjiga i osoblja, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH ostvaruje izuzetne profesionalne rezultate u zemlji, regionu i na međunarodnom nivou.
NUBBiH predstavlja bh. bibliotekarstvo u svim meritornim internacionalnim strukovnim asocijacijama i organizacijama. U House of European History – Kući evropske historije u Briselu već više od godinu dana nalazi se i jedan od eksponata iz kolekcija NUBBiH-a; iz plamena spašena, nagorena knjiga „Die Grosen Französischen Impressionisten“, a prilikom otvorenja ove prestižne evropske baštinske ustanove je bio izložen i naš eksponat, poznati Delail el-hajrat, zanimljiv po svome izgledu – veoma lijepo ukrašen rukopis sa zlatnim, crvenim i plavim bojama, izuzetno lijepe kaligrafije; margine ukrašene cvjetovima, znakovi na kraju teksta ukrašeni zlatom itd.
U obnovi i rekonstrukciji uništenog dijela fonda u značajnoj mjeri učestvovali su darodavci – institucije i pojedinci (među kojima i oni koji su izrazili želju da ostanu anonimni), koji razumijevaju važnost knjige i ulogu nacionalne i univerzitetske biblioteke u društvu.
Zato i ove, kao i prethodnih godina, u okviru obilježavanja stradanja NUBBiH-a u Vijećnici darodavcima knjiga Biblioteka dodjeljuje zahvalnice.
NUBBiH dodjeljuje zahvalnice:
1. Slobodanu Vujadinoviću
2. Dedi Šaćiroviću
3. Nusreti Hasanagić
4. porodici Vajzović
5. Mirjani Ahmetović
6. Mirzi Pašiću i Aidi Pašić
7. Sanji Marendić
8. Emiri Galić-Radeljaš
9. Ahmetu Kasumoviću
