IN MEMORIAM - Dr. Šahzija Dreca, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu
Poštovane kolegice i kolege,
Dana 14.10.2023. godine u 84. godini, zauvijek nas je napustila naša uvažena profesorica, radna kolegica i prijatelj prof. dr. Šahzija Dreca (rođena Đonlagić). Kao njen prvi saradnik sam dobro poznavao Profu, kako smo je svi zvali, a svi ćemo je se sjećati kao profesora staroga kova, kao jaku i postojanu ženu sa stavom, za koju nije bilo nikakvih prepreka koje se nisu mogle prevazići. Profu Šazu je krasila posebna ljudska osobina, a to je da je uvijek bila spremna pomoći drugom i to je radila srčano i do kraja, nekada i na svoju štetu. Svi koji su je poznavali će je pamtiti kao osobu koja je uvijek bila spremna saslušati i pomoći, bar savjetom i optimizmom zasnovanom na velikom životnom iskustvu.
Profesionalni stručni i akademski put profesorice Šahzije Dreca je jako bogat i sadržajan. Rođena 20. aprila 1939. godine u Derventi gdje je završila tri razreda osnovne škole, a nastavak školovanja i gimnaziju završila je u Sarajevu. Na Tehnički fakultet – Arhitektonski odsjek upisala se 1958. i diplomirala 1963. godine, a 1966. godine položila je stručni ispit za diplomiranog inženjera arhitekture. Već tokom studija pokazala je interes prema naučnoj i akademskoj karijeri i 1977. godine na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu odbranila habilitacijski rad pod naslovom: „Beton na bazi veziva od vještačke smole“ (Principi izrade, osobine, primjena i estetska obrada). 1981. godine je kao prva žena doktor tehničkih i treći doktor arhitektonskih nauka u Bosni i Hercegovini, odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom: „Polimeri kao stvaraoci arhitektonskog materijala visokog kvaliteta i značajne estetske vrijednosti“, što je tada bilo veliko postignuće u akademskoj zajednici. 1970. godine kao stipendista francuske vlade A.S.T.E.F.-a boravila na specijalizaciji u Francuskoj, a 1971. godine po istom principu u Zapadnoj Njemačkoj, a na prijedlog Zavoda za međunarodnu naučnu saradnju Vlade SRBiH. Istraživački rad u oblasti sintetičkih materijala prenosi u oblast projektovanja u vrijeme kada doajen bosanske arhitekture, Prof. Juraj Neidhardt čini pionirske korake na široj primjeni sintetičkih materijala u izradi kompletne zgrade od ovih materijala. Kao asistent je bila saradnik akademiku Juliju Hahamoviću, uglednom profesoru Univerziteta u Sarajevu.
Profesorica Dreca je objavila veći broj naučnih radova koji su u indeksu naučnih citata, sa učešćem na brojnim naučnim konferencijama i skupovima, autor je knjige Građenje (2002.) koja je obavezna literatura na studiju arhitekture. Kao veliki stručnjak iz oblasti materijala i zakonske regulative iz oblasti građenja 1989. godine bila je angažovana kao ekspert u ocjenjivanju projekata i programa na Saveznom nivou. Nastavno-pedagoški rad prof. Dreca počela je još kao demonstrator, napredujući do najvišeg akademskog zvanja redovnog profesora u koje je izabrana 2002. godine. Prof. Dreca se aktivno uključila u rad Instituta za BH standarde još u samom osnivanju, a od 2003. godine bila predsjednik Tehničkog komiteta za Sigurnost građevina od požara gdje je dala veliki doprinos razvoju u harmonizaciji propisa iz oblasti građenja. Učestvovala je kao predavač i ekspert na većem broju skupova vezanih za problematiku građenja i zakonskih propisa, normativa i standarda.
Najveći doprinos u poslijeratnom razvoju Fakulteta, prof. Dreca dala je organizaciji i pokretanju prvog postdiplomskog studija: „Arhitektonske strukture“, u šk.god. 1998./2000. kada je prva generacija, tadašnjih asistenata upisala i uspješno završila studij, što je bio osnovni preduvjet akademskom napredovanju, a što se ogleda u tome da su polaznici prvog kursa danas u zvanju profesora na našem
Fakultetu i ugledni članovi akademske zajenice. Bila je rukovodioc i drugog kursa 2000./2002. godine kada je u saradnji sa prof.dr. Amirom Pašićem i Aga Khan Fondacijom obezbijedila stipendije za većinu polaznika postdiplomskog studija. Njen doprinos u školovanju mladih kolega će biti upamćen kao historijski u razvoju Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Pored profesionalnih i nastavnih obaveza, profesorica Šaza je uvijek imala vremena za humanitarni rad, tako da je u periodu 1992./1993. u okupiranom gradu bila je pripadnik Teritorijalne odbrane Centar, te član Ratnog predsjedništva Općine Centar, za šta je dobila Povelju sa zlatnim ljiljanom, Općine Centar, kao i druga brojna priznanja za angažman u ratnom periodu. Svoj humanitarni angažman ostvarila je kroz D.D. Merhamet gdje bila je predsjednik Osnovnog odbora „Centar”, u periodu od 1992. godine do 2008. Bila je i dugogodišnja potpredsjednica Muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet” BiH, a potom, do svoje smrti, član Upravnog odbora Merhameta, gdje je dala nemjerljiv doprinos.
Profesorica Dreca će ostati upamćena u mnogim generacijama studenata kojima je bila nastavnik i kojima je predavala na sebi svojstven način, kakva je i sama bila, jasna, glasna i temeljita, gdje je na svojim predavanjima dala znanja koja su kolegama kasnije u praksi bila korisna i praktična.
Profu ćemo uvijek pamtiti kao otvorenu osobu sa kojom ste mogli razgovarati kao sa roditeljem uz obaveznu cigaru i kahvu. Otišla je tiho i dostojanstveno, a sve sve što je profesorica učinila u svome životu i dijelo koje ostaje iza nje je vrijedno svakog poštovanja. U ime kolega sa Katedre za Arhitektonske konstrukcije i tehnologiju građenja, gdje provela svoj radni vijek, svih kolega i uposlenika našeg Fakulteta, njenih studenata, kolega i cijele akademske zajednice za koju je puno učinila i kao čovjek i kao profesor, zauvijek veliko hvala našoj Profi Šazi.
Prof.dr. Nerman Rustempašić
Šef Katedre za arhitektonske konstrukcije i tehnologiju građenja