U Mostaru održana konferencija „Kako povećati mobilnost studenata, akademskog i administrativnog osoblja u BiH“

„Kako povećati mobilnost studenata, akademskog i administrativnog osoblja u BiH“ naziv je konferencije koja je održana u srijedu, 14. maja 2025. godine u Mostaru u organizaciji Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja – CIP.
Konferencija je okupila ključne aktere koji se bave mobilnošću s ciljem detektiranja izazova i barijera s kojima se susreću u radu i pronalaženja prijedloga za unaprjeđenje mobilnosti na visokoškolskim ustanovama u BiH.
Sudjelovali su i predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, Erasmus+ ureda u BiH, Univerziteta u Sarajevu, Sveučilišta u Splitu, te brojnih visokoškolskih ustanova iz BiH, koji su kroz prezentacije i diskusije razmatrali načine poboljšanja mobilnosti.
U ime Univerziteta u Sarajevu na konferenciji je učestvovao prof. dr. Kemal Durić, prorektor za međunarodnu saradnju, koji je u svom obraćanju istakao važnost internacionalizacije i mobilnosti kao ključnih elemenata modernog visokog obrazovanja. Naglasio je da Univerzitet u Sarajevu bilježi značajne rezultate na ovom polju, s više od 1300 dolaznih i odlaznih mobilnosti godišnje, što potvrđuje kontinuiranu posvećenost Univerziteta u Sarajevu unapređenju međunarodne razmjene studenata i osoblja.
Tokom konferencije predstavljen je Plan djelovanja CIP-a u području mobilnosti za razdoblje 2025.–2028., koji sadrži konkretne korake za unaprjeđenje sustava razmjene u visokom obrazovanju.
S obzirom na rezultate ovogodišnje ankete koju je proveo CIP, a u kojoj je sudjelovala većina visokoškolskih ustanova iz BiH, potvrđeno je da su i dolazna i odlazna mobilnost na vrlo niskim razinama.
Među identificiranim preprekama izdvajaju se administrativni izazovi, nedovoljna podrška unutar institucija, kao i niska razina informiranosti među studentima i osobljem.
Akademska mobilnost, kako su naglasili organizatori, obuhvaća boravak studenata, akademskog i administrativnog osoblja na drugoj visokoškolskoj ustanovi, najčešće u inozemstvu, radi studiranja, stručnog usavršavanja ili istraživačkog rada.
U kontekstu Europske unije, mobilnost se promatra i šire, kao dio cjeloživotnog obrazovanja, stručne prakse i rada u zajednici.