U Vijećnici otvorena međunarodna naučna konferencija „Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995–2020.: Uzroci, razmjere i posljedice“

U Vijećnici je u ponedjeljak 19. oktobra 2020. godine svečano otvorena međunarodna naučna konferencija „Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995–2020.: Uzroci, razmjere i posljedice“.

Povodom obilježavanja dvadeset i pet godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine, a što je potvrđeno i sudskim presudama ICTY-a za područje tzv. sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica i okolice (juli 1995. godine), Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organizirali su ovu međunarodnu naučnu konferenciju.

Konferencija je otvorena obraćanjima prof. dr. Rifata Škrijelja, rektora Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Nermine Hadžigrahić, rektorice Univerziteta u Tuzli, akademika prof. dr. Miloša Trifkovića, predsjednika Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, gospodina Jasmina Halebića, ministra finansija Kantona Sarajevo, dr. Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra Potočari, gospođe Vildane Selimbegović, glavne i odgovorne urednice i direktorice „Oslobođenja”, akademika prof. dr. Mirka Pejanovića, predsjednika Naučnog odbora konferencije, prof. dr. Rasima Muratovića, direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te čitanjem pisama podrške koja su uputili reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i gospodin Valentin Inzko, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

U toku obraćanja govornici su naglasili da je potrebno podsjećanje na genocid.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj je istakao da su ovakve konferencije jedna od obaveza akademske zajednice, da na bazi egzaktnih dokaza i bitnih činjenica educira mlade naraštaje, a javnost podsjeća na temeljne vrijednosti ljudskog života. 
„Srebrenica – kao spomenik tuge i simbol gubitka ljudskog dostojanstva – nažalost, i 25 godina poslije genocida i masovno počinjenih zločina nad Bošnjacima na najsvirepiji način, koji povijest ratovanja ne pamti, predmet je mnogobrojnih i raznovrsnih historijskih falsifikata iz političko-ideoloških razloga, gdje se i dalje čak i institucionalizirano negira genocid. Zato smatram da su ovakve konferencije jako važne, jer ne samo da daju naučnu valorizaciju nepobitnih činjenica koje su utvrđene na najvišim sudskim instancama u Hagu već ovaj događaj sagledavaju i sa historijske, socijalne, psihološke, medicinske i biološke strane“, naveo je rektor Škrijelj.

Na značaj svestranog sagledavanja događaja u Srebrenici i oko nje ukazala je rektorica Univerziteta u Tuzli prof. dr. Nermina Hadžigrahić, i sama svjedokinja zločina počinjenih u tom istočnobosanskom gradu, ocijenivši kako je Srebrenica postala sinonim patnji i stradanja ljudi, jedan mračni trenutak čovječanstva. 

Naučne elemente genocida, uključujući njegove pravne, sociološke i brojne druge aspekte, detaljno je elaborirao predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine akademik prof. dr. Miloš Trifković, naglašavajući kako je riječ o pojavi koja nalaže svaku vrstu društvenog opreza. U tom kontekstu istakao je kako se genocid protivi samim osnovama humanizma i civilizacije, ugrožavajući temelje čovječanstva i savremene tendencije prožimanja kultura, te da negativni efekti genocida nad Bošnjacima u BiH djeluju sinergijski i proizvode višestruke posljedice, uključujući i pokušaje destrukcije države Bosne i Hercegovine. „Zbog toga je nužno naučno izučavanje genocida i praćenje njegovih posljedica. To je naša trajna obaveza“, naglasio je akademik Trifković, te istakao kako se ne smije dozvoliti da politika zaborava nadjača kulturu sjećanja.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari dr. Emir Suljagić ocijenio je kako je konferencija prilika da se o Srebrenici progovori izvan jula, mjeseca u kojem se obilježava godišnjica genocida u tom gradu. „Pravosudna istina o tome šta se ovdje događalo je utvrđena na međunarodnim i domaćim sudovima i ona je takva kakva jeste. Nekima se može sviđati, nekima ne sviđati, ali ona je takva, a ono što predstoji sada i što, čini mi se, ne razumijemo dovoljno jasno jeste da period pisanja historijske istine tek predstoji“, naveo je Suljagić.

Akademik prof. dr. Mirko Pejanović naveo je: „Kako je odnos prema počinjenom genocidu u Srebrenici primarno etičko pitanje i pitanje humanizma domaće, evropske i svjetske zajednice prema preživjelim Srebreničanima, naučni radnici u svojim istraživanjima zagovaraju nove inicijative u promjeni odnosa prema zločinu genocida u Srebrenici. Te promjene valja izvesti u kulturi sjećanja kako bi se novodolazeće generacije kroz sistem obrazovanja sistemski upoznale sa onim što se dogodilo u Srebrenici 1995. godine.“ Dodao je da je promjena neophodna i u odnosu prema državnim vlastima i pojedincima nosiocima javnih funkcija u Bosni i Hercegovini koji negiraju genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Rasim Muratović izjavio je kako je cilj ove konferencije dati naučni doprinos onome što se desilo u julu 1995. godine u Srebrenici, uključujući i „pisani trag“ u obliku zbornika radova, kojim će, između ostalog, rezultirati njen rad.

Na konferenciji je pročitano pismo podrške reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića koji, između ostalog, navodi da podržava nastojanja da se Srebrenici, zbog svega što joj je učinjeno, a što ju je pretvorilo u grad simbol patnje i stradanja, dodijeli poseban status – ne samo u Bosni i Hercegovini već i u okviru cijele Evrope. 

Pismo podrške, između ostalih, uputio je i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, podsjećajući na presude domaćih međunarodnih sudova kojima je utvrđen genocid u Srebrenici i oko nje, te pozivajući na izgradnju države BiH kakvu njeni građani zaslužuju – mirne, tolerantne i stabilne.  

Na konferenciji učestvuju 72 izlagača iz zemlje i inozemstva, a tokom konferencije održat će se četiri panel-diskusije organizirane u skladu s epidemiološkim mjerama. 

U okviru konferencije poznati bosanskohercegovački akademski slikar Irfan Hozo napravio je i posebnu izložbu posvećenu žrtvama genocida u Srebrenici koja je postavljena u Vijećnici.

„Ova konferencija, na kojoj će učešće uzeti preko sedamdeset naučnika i istraživača iz dvanaest zemalja, pored ostalog, prilika je da se razmijene iskustva o genocidu u Bosni i Hercegovini, njegovim uzrocima, razmjerima i posljedicama, a to podrazumijeva odgovornost znanstvenika i cjelokupne intelektualne javnosti. Misleći o Srebrenici, mislimo o Bosni i Hercegovini, njenoj obnovi i budućnosti. Pitanje genocida u Srebrenici pitanje je savjesti cijelog čovječanstva“, navode članovi Organizacionog odbora konferencije.

Sažetke svih radova učesnika ovogodišnje konferencije možete pročitati na ovom linku na bosanskom jeziku. Englesku verziju možete pogledati na ovom linku.