Nova knjiga u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta „Arhitektura problema um – tijelo“
Sredinom novembra u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te suizdanju Glasa Koncila iz Zagreba iz tiska je izašla knjiga doc. dr. sc. Pavla Mijovića naslovljena „Arhitektura problema um – tijelo“. Tema knjige klasični je filozofski problem um – tijelo te utjecaj moderne znanosti na nastanak istoga. Prof. dr. sc. Sulejman Bosto, jedan od recenzenata knjige, napisao je:
„Rukopis knjige Arhitektura problema um – tijelo doc. dr. sc. Pavla Mijovića predstavlja iznimno zanimljivo i filozofski relevantno kritičko promišljanje problema odnosa uma i tijela, problema koji ulaze u red fundamentalnih filozofskih, znanstvenih, teoloških pa i kulturoloških pitanja. Pojmovi uma i tijela te problem njihova određenja i odnosa, odnosno njihova razumijevanja u kompleksnim povijesno-filozofskim i znanstveno-teorijskim kontekstima (kako u dijahronoj tako i u sinhronoj perspektivi naslovnog problema) – u knjizi Pavla Mijovića predmet su vrlo poticajne i pomne analize koju autor naziva 'anatomijom problema', imajući u vidu i (tradicionalnu) povijesno-filozofsku i prirodoznanstvenu evoluciju problema, njegove unutarnje strukture i dinamike, posebice u horizontu moderne epohe, odnosno u vremenu dominacije pozitivno-znanstvene slike svijeta i njezinog scijentističkog dogmatizma.”
Drugi recenzent prof. dr. sc. Nenad Malović napisao je o knjizi:
„Pavle Mijović knjigom Arhitektura problema um – tijelo čitateljstvu nudi izvorno znanstveno djelo na hrvatskom jeziku i predstavlja važan doprinos akademskoj diskusiji o odnosu uma i tijela i to ne samo s gledišta pojedinih elemenata njihova odnosa nego u smislu distanciranog kritičkog čitanja vremenske i epistemološke geneze toga problema. Autor se ne bavi 'sitnicama', nego u prvi plan stavlja bitne elemente nastanka i razvoja (ne propuštajući ipak navesti one pojedinosti koje su, barem propedeutički, važne za bolje razumijevanje cjeline), a koji se tijekom stoljetnih rasprava nerijetko gube iz vida, što rezultira iscrpljujućim polemikama o dijelovima koji više nemaju nikakve veze s cjelinom. Ovim djelom Mijović ne želi biti i nije polemičan, nego poziva sve sudionike diskursa, a posebno filozofe, da zbog intelektualne iskrenosti odvrate pogled od detalja i najprije prepoznaju i prihvate novu platformu diskursa, koja proizlazi iz suvremene paradigme složene znanosti, te potom na toj novoj podlozi i iz nove perspektive promisle nove mogućnosti filozofske interpretacije.”