Novi videomaterijali u vezi sa borbom protiv rodno zasnovanog nasilja

U sklopu projekta UNIGEM kreirano je pet novih videa, koji su nastali u saradnji sa stručnjakom iz prakse dr. Nerminom Šehovićem, spec. iur.

Nazivi videa su: Aktuelno stanje u pogledu rodno zasnovanog nasilja u BiH, Dokazna sredstva u slučaju nasilja odnosno femicida, Femicid u BiH i krivično procesni okvir, Kako prepoznati femicid i Postupak po prijavi nasilja.

Videa imaju za cilj da informiraju i educiraju širu javnost o temama nasilja, femicida i prevencije. 

• U videu pod nazivom “Aktuelno stanje u pogledu rodno zasnovanog nasilja u BiH”, dr. Šehović ističe da “borba protiv nasilja zaslužuje adekvatnu reakciju svih organa u Bosni i Hercegovini. Naime, s obzirom na veliki broj slučajeva nasilja u porodici, situacija je alarmantna i potrebno je zakonsko rješenje koje će smanjiti broj ovih slučajeva. Također, potrebno je insistirati na beskompromisnoj zaštiti žrtava nasilja te na edukaciji samih žrtava, tj. da znaju šta poduzeti od prve pojave nasilja, tj. od prijetnje, čak i one koja djeluje bezazleno, a može biti upućena i putem društvene mreže, pa do same situacije kada je žrtva izložena direktnom fizičkom nasilju.

U vezi s najtežim oblicima nasilje, poput femicida, potrebno je aktuelne baze podataka revidirati i izvršitelje na određeni način dodatno profilirati, a odredbe koje se odnose na nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije revidirati, harmonizirati i jedinstveno urediti u Bosni i Hercegovini. Ako bi se pooštrile mjere, dodatno definirali protokoli koji se odnose na nabavljanje i nošenje oružja i municije, koje je građanima dozvoljeno, i ako bi se smanjio broj nedozvoljenog oružja, istovremeno bi se smanjio i broj slučajeva femicida izvršenih tim oružjem. Svaki pojedinac treba da dâ svoj doprinos, tako što će policiji prijaviti svoja saznanja o događajima ugrožavanja sigurnosti svog kolege, kolegice, poznanika, poznanice, komšije ili možda nečije majke, sestre itd., – zapravo, tako što ćemo svi poduzeti ono što smo dužni kao ljudi, jer šutnjom postajemo saučesnici nasilja.”

• U videu pod nazivom “Dokazna sredstva u slučaju nasilja odnosno femicida” dr. Šehović naglašava da “dokazna sredstva predstavljaju sva ona sredstva na osnovu kojih će sud, po svojoj slobodnoj ocjeni dokaza, donijeti adekvatnu sudsku odluku u slučajevima kada je došlo do nasilja, uključujući slučajeve femicida. Prva i osnovna radnja u slučajevima nasilja je saslušanje svjedoka i žrtava nasilja. Uviđaj služi za prikupljanje tragova i dokaza na licu mjesta, tj. to je polazna radnja kojom se prikupljaju tragovi i dokazi koji se kasnije dalje vještače.“ Koja sve vještačenja je moguće poduzeti, pogledajte u videu.

• Video “Femicid u BiH i krivično procesni okvir” kreće od činjenice da je “sve veći broj krivičnih djela femicida u Bosni i Hercegovini” i potom ukazuje na paradoks “da femicid sa svim svojim specifičnostima nije definiran u materijalnom krivičnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini. S obzirom na društvenu opasnost koju femicid predstavlja, potrebno je kroz izmjene trenutnog Krivičnog zakona – ili njegove dopune u određenom stavu – definirati femicid, tj. propisati ga kao zasebnu vrstu krivičnog djela, odnosno kao otežavajuću okolnost.

• U vezi s prepoznavanjem femicida, video koji upravo nosi naziv “Kako prepoznati femicid” ističe da “nakon izvršenja krivičnog djela ubistva, u slučaju kad je izvršitelj nepoznata osoba, istražitelji prije svega imaju zadatak da odrede šta je motiv izvršenja krivičnog djela. U velikom broju slučajeva ubistava u kojima su žrtve žene kroz utvrđivanje samog motiva dolazimo do fenomena femicida. Naime, radi se o tome da izvršitelj krivčnog djela – nerijetko vođen svojim strastima, pobudama, određenim drugim motivima – smatra da je na neki način imao pravo da naudi žrtvi.”

Dr. Šehović, također, dodaje u vezi s prepoznavanjem femicida “da ono nikad ne dolazi ‘ad hoc’, naprasno i namah. Ono što prethodi femicidu jesu drugi oblici nasilja koji budu prisutni, poput zlostavljanja, praćenja, uznemiravanja, zastrašivanja, tjelesnih povreda, a što kasnije ima za rezultat najteže oblike ubistava. Policijski organi, odnosno sve službe koje su uključene u zaštitu osnovnih ljudskih prava, treba da od prvog momenta prepoznaju je li u pitanju motiv koji se veže za femicid.”

U videu pogledajte i odgovore na pitanja: je li važan stepen obrazovanja, status, ugled ili zanimanje izvršiteljâ najtežih krivičnih djela?, mogu li izvršitelji u slučajevima ubistava s elementima femicida biti policijski službenici?, te kada se u krivičnom postupku utvrđuje duševno stanje izvršitelja? 

• Na pitanje ko može podnijeti prijavu, dr. Šehović daje odgovore u videu pod nazivom “Postupak po prijavi nasilja” i kaže da “prijavu nasilja u porodici mogu izvršiti same žrtve, prolaznici, komšije, prijatelji. Ali, važno je prijaviti. Zapravo, najvažniji je institut prijave, tj. najbitnije je da oštećena osoba podnese adekvatnu prijavu policijskim službenicima koji stoje 24 sata na raspolaganju svim građanima_kama. Prijava se može podnijeti putem telefona, u usmenom ili pisanom obliku, javno, anonimno, pod pseudonimom. Međutim, bitno je da je ta prijava podnešena blagovremeno, jer blagovremeno podnošenje prijave inicira urgentno postupanje policijskih organa, odnosno urgentno obavještavanje nadležnog tužitelja koji će izvršiti nadzor nad radom ovlaštenih službenih lica u cilju dokumentovanja konkretnog krivičnog djela.” Kako teče proces nakon zaprimanja prijave, pogledajte u videu.