Panel o romskoj kulturi i umjetnosti na Univerzitetu u Sarajevu

U susret kampanji Mjesec dana ženskog romskog aktivizma, Univerzitet u Sarajevu je 7. marta organizirao Panel o romskoj kulturi i umjetnosti.

Učesnice panela bile su gospođa Indira Bajramović, dipl. oec., direktorica UZR “Bolja budućnost“ Grada Tuzla; prof. dr. Tamara Karača Beljak, prorektorica za umjetnost, umjetničkoistraživački rad, kulturu i sport Univerziteta u Sarajevu, redovna profesorica na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, etnomuzikologinja, muzička pedagoginja; prof. dr. Amila Ždralović, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, prodekanica za naučnoistraživački rad Pravnog fakulteta, doktorica socioloških nauka; prof. dr. Sarina Bakić, vanredna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku Sociologija, doktorica socioloških nauka; gospođa Ismeta Dervoz, dugogodišnja urednica, producentica i izvršna direktorica u RTV BiH i RTV Federacije BiH, istaknuta aktivistkinja i priznata stručnjakinja u području ženskih prava, nediskriminacije i jednakosti, bivša zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH; dr. Merima Omeragić, teoretičarka književnosti i kulture, istraživačica na Univerzitetu u Sarajevu.

Prorektorica prof. dr. Karača Beljak je istakla da je panel prvi u nizu događaja koje će Univerzitet u Sarajevu organizirati od 7. do 31. marta pod nazivom Inkluzivni univerzitet. „Bit će organizirani i koncert profesorica Muzičke akademije, izložba radova studentica Akademije likovnih umjetnosti, te promocija posebnog izdanja časopisa Pregled pod nazivom Emancipacija žene u svjetlu časopisa Pregled“, navela je prorektorica Karača Beljak, te naglasila da je panel o romskoj kulturi i umjetnosti organiziran s ciljem kako bi bilo istraženo kako su saradnja i angažman ključni za ostvarivanje ciljeva ženskog romskog aktivizma, te da je ujedno i prilika za predstavljanje konkretnih primjera aktivnosti i inicijativa koje su doprinijele napretku u ovoj oblasti.

Gospođa Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost“ Grada Tuzla, u izjavi za medije je navela da su Romkinje u BiH u odnosu na prije 15 godina u boljem položaju.

"Više znaju za svoja prava, odnosno upućenije su u svoja osnovna ljudska prava. Znaju kojim se institucijama treba obratiti kada potražuju svoja osnovna ljudska prava i mislim da su, zahvaljujući nevladinom sektoru i drugim organizacijama, Romkinje postale svjesne koliko su važne u ovom društvu. Živimo u ovoj državi i moramo dati svoj doprinos, ispunjavati svoje obaveze, a također i tražiti svoja prava", navela je gospođa Bajramović.

Također je istakla da je vidljiv napredak i na polju obrazovanja romskih djevojčica, koje u mnogo većem broju završavaju osnovnu i srednju školu, kao i fakultete.

"Kada govorimo o ravnopravnosti polova još uvijek ne možemo reći da smo ravnopravne u društvu, jer generalno žene nisu još uvijek ravnopravne. Radimo na tome, sa svim drugim ženama, da budemo ravnopravne ne samo sa muškarcima, nego i sa drugim ženama", naglasila je gospođa Bajramović.

Prof. dr. Amila Ždralović sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu istakla je važnost da akademska zajednica prepozna ovu problematiku i skrene pažnju na sve ono što se može i mora uraditi za bolji položaj žena Romkinja, naglasivši da Univerzitet je taj koji obrazuje. U svom izlaganju govorila je o neutralnom okviru za rodnu ravnopravnost koji nema potreban senzibilitet za višestruko marginalizirane skupine žena. Naglasila je nužnost ovakvih pristupa u zakonima, politikama, strategijama i programima, te skrenula pažnju na odsustvo Roma/Romkinja u oblasti tercijarnog obrazovanja.

Prof. dr. Sarina Bakić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, naglasila je da bh. društvo nije svjesno koliko je romska kultura, naročito umjetnost, važna kako u BiH, tako i širom svijeta.

„Vrlo malo znamo o romskoj kulturi i o umjetnicima iz romske populacije. Vrlo je važno podizanje svijesti o kulturi Roma i ova ideja Inkluzivnog univerziteta je upravo način da se mijenjaju stavovi i ponašanja građana prema problemima romske populacije, naročito ravnopravnosti spolova uopšte. Vrlo je važno i da građani, naročito mladi ljudi, znaju šta inkluzija znači. Dosta često se taj pojam vrlo pogrešno interpretira i razumije, te dolazimo do ozbiljnih posljedica po društvo o kojima se vrlo malo priča, a to je stvaranje takozvanih pozitivnih stereotipa prema ljudima, naročito iz marginaliziranih grupa", navela je profesorica Bakić.

Gospođa Ismeta Dervoz naglasila je važnost interakcije između institucija, izabranih zvaničnika i akademske zajednice za postizanje rezultata i ciljeva.

"Nemamo određenih vizija i nemamo onih koji istrajavaju na tome da se te vizije, ideje, provedu do kraja. Ja sam kao zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH od 2010. do 2014. postala članicom Komisije za ravnopravnost spolova i mi smo pokretali određene aktivnosti za položaj romske zajednice, posebno žena Romkinja, vezano za zakone, njihov položaj u društvu, u javnom i kulturnom životu i za njihovo ekonomsko osnaživanje. Bilo je rezultata, ali porazno je to da vi odete iz svog mandata i onda nema onih koji to nastavljaju dalje. Imamo nedosljednost u onome da što se dogovorimo ne provedemo, što se odražava na terenu", istakla je gospođa Dervoz. Dodala je da je vrlo važno da ideje potiču iz akademske zajednice, da se studenti osposobljavaju i kao takvi dolaze u prostor u kojem treba da potiču aktivnosti i rješavaju probleme.

Dr. Merima Omeragić istakla je važnost inkluzivnog univerziteta kao vizije institucije koja pruža podršku naporima Romkinja, ne samo njihovoj vidljivosti, nego i borbi za pravedniji svijet. Naglasila je ključnu ulogu obrazovanja u emancipacijskom radu i simbiozi aktivističkog i akademskog angažmana. Smatra da je ideja prevođenja među kulturama ključna jer uvodi novi naučni jezik kao vitalni princip otpora dominantnim značenjima. Dr. Omeragić je također naglasila značaj učenja, promoviranja raznolikosti romske umjetnosti i kulture, te istraživanja i otkrivanja brojnih autora i autorica Roma, istakavši pionirski rad Hedine Tahirović-Sijerčić.

Prorektorica Karača Beljak ja na panelu pročitala tekst o romskom jeziku i ladino jeziku na Univerzitetu u Sarajevu, koji je ovim povodom dostavila prof. dr. Amira Sadiković sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U tekstu je, između ostalog, navedeno: … Osnivanje predmeta o romskom jeziku, kulturi i književnosti Roma na Univerzitetu u Sarajevu te nakon toga i Katedre za romski jezik i kulturu, koji dosad ne postoje na fakultetima bosanskohercegovačkih univerziteta, pokazalo bi visoko razvijenu društvenu svijest o pravima nacionalnih manjina te bi to bio novi oblik iskazivanja pozitivnog stava prema bosanskohercegovačkim Romima i pomogao bi njihovoj daljoj afirmaciji u društvu i očuvanju njihovog jezika i kulture.

… Nadalje, treba naglasiti korisnost ovih kolegija za studente koji će upisati nastavnička usmjerenja i potencijalno predavati u školama što ih polaze pripadnici romske nacionalne manjine te će tamo moći iskoristiti znanja stečena na ovim kolegijima.

… Treba naglasiti i da ne postoji gramatika romskog jezika na bosanskom jeziku, da je neophodno štampanje drugog izdanja bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika te bi njihovo izdavanje koristilo prvenstveno polaznicima predmeta o romskom jeziku, ali i svima ostalima koji su zainteresovani za proučavanje romskog jezika.

… Stvarnost je da je proces pripreme NPP-a za ove dvije oblasti priveden kraju u skladu sa svim standardima koje je potrebno zadovoljiti i sve je, nakon odgovarajućih procedura, usvojio Senat UNSA. To znači da na Filozofskom fakultetu postoje kompletni nastavni planovi i programi za po tri predmeta na drugom ciklusu studija, sa svim potrebnim elementima – silabusima, literaturom itd. Predmeti su u statusu izbornih i pošto se nalaze i na vanjskoj listi, dostupni su svim studentima Univerziteta u Sarajevu.

Panel je organizovan s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti rodne ravnopravnosti u kontekstu života žena Romkinja, te identifikacije izazova s kojima se one suočavaju; jačanja saradnje između različitih sektora društva kako bi se osigurala podrška i zaštita prava žena Romkinja na institucionalnoj i praktičnoj razini; poticanja na aktivno sudjelovanje žena Romkinja u procesima donošenja odluka te osnaživanja njihove uloge u društvu kroz edukaciju i podršku; isticanja bogatstva romske kulture i umjetnosti, te promicanja razumijevanja i poštovanja prema različitostima. Panel je pružio priliku za razmjenu ideja, iskustava i strategija koje će doprinijeti unapređenju položaja i prava žena Romkinja u društvu.