Sesija „Erasmus gone wrong“ trećeg dana 11. međunarodne sedmice obuke osoblja na UNSA
Trećeg dana Staff Week-a, Univerzitet u Sarajevu je organizovao sesiju „Erasmus gone wrong“ na kojoj su predstavljeni izazovi i problemi sa kojima se Erasmus koordinatori susreću prilikom koordiniranja i administriranja Erasmus+ programa, kao i navedeni primjeri dobrih praksi u rješavanju istih. Sesija je organizovana u Europe House-u, kako bi se našim inostranim gostima predstavila još jedna institucija sa kojom Univerzitet u Sarajevu ima dobru saradnju, naročito u predstavljanju programa i dešavanja finansiranih od strane EU. Ovu sesiju vodio je i prezentovao mr. sci. Adnan Rahimić, viši stručni saradnik za međunarodnu saradnju zajedno sa dr. Jasnom Bošnjović, šeficom Službe za međunarodnu saradnju Univerziteta u Sarajevu. Služba za međunarodnu saradnju svake godine radi istraživanje sa više od 100 institucija širom Evrope, u kojima ispituju način implementiranja programa Erasmus+, od pronalaska partnera, objave poziva za mobilnost, nominacija, slanja studenata i osoblja, monitoringa njihovih mobilnosti, te povratka kući i priznavanja. Izdvojeno je nekoliko najčešćih izazova sa kojima se koordinatori susreću prilikom implementacije programa: (ne)raspisivanje poziva i transparentnost odabira, različiti oblici nominacije i administracija, nemogućnost implementacije „Erasmusa bez papira“, problemi sa vizom i smještajem studenata, jezičke barijere sa kojima se studenti susreću, sastavljanje ugovora o učenju za studente, međukulturalni izazovi i šokovi koje studenti doživljavaju dolaskom u novu zemlju i susretom sa njima novom kulturom, različito interpretiranje određenih aktivnosti zbog različtih zakona (EU vs. non-EU), iznosi školarine i inflacija, (ne)priznavanje ostvarenih rezultata za studenta i osoblje, uticaj svjetskih dešavanja na mobilnost (korona virus, ratovi, itd.) i ostali izazovi sa kojima se svakodnevno susrećemo. Na svaku stavku učesnici su mogli dati komentar, mišljenje ili prepričati svoje iskustvo sa istim ili sličnim dešavanjima. Ovo je bila idealna prilika da se razmijene iskustva, dobiju saznanja da dijelimo iste i slične izazove, bez obzira da li se radi o EU članici ili izvan nje. Na ovaj način je kreirana mreža eksperata kroz koju su razmijenjene informacije i predstavljeni primjeri dobre prakse koji će svakako pomoći u daljnjem i zajedničkom radu kako bi se Erasmus+ program poboljšao i prilagodio svjetskim promjenama, te samim tim zadovoljnio akademske i profesionalne potrebe studenata i osoblja – krajnjih učesnika ovog programa.
