Okrugli sto u povodu 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine (VIDEO)

Univerzitet u Sarajevu je, u saradnji sa Institutom za historiju, organizirao okrugli sto u povodu 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine – koji je održan u četvrtak 25. februara 2021. godine u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Uvodnim obraćanjem svečanost je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, naglasivši da je 1. mart 1992. godine dan ponosa i odlučnosti, dan kada su se Bosanci i Hercegovci svih narodnosti na referendumu odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. 
„Ovaj važni događaj u historiji naše domovine ostat će upamćen kao dan kada je Bosna i Hercegovina poslije dugo vremena obnovila svoj suverenitet i postala samostalna država. Biti bez domovine je isto kao biti i bez doma, a to najbolje znaju narodi širom svijeta koji stoljećima nisu ostvarili ovo pravo. Zato budimo ponosni na tekovine naše nam Bosne i Hercegovine, čija je unutarnja snaga u njenoj hiljadugodišnjoj tradiciji uvijek uspijevala nadjačati sve nedaće. Posebno mi je drago što su danas na ovom okruglom stolu i izlagači koji su bili direktni sudionici dešavanja 1992. godine, kada se kreirala budućnost naše zemlje”, naveo je rektor Škrijelj. 

Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine prilika je za razgovore o politološkom, historijskom, pravnom i sociološkom aspektu događaja koji su oblikovali Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu sa međunarodnim priznanjem. Istaknuto je to danas na okruglom stolu čiji su učesnici elaborirali različite aspekte i značaj referenduma održanog 29. februara i 1. marta 1992. na kojem su se bh. građani opredijelili za nezavisnu, samostalnu i cjelovitu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda, kao i druge reperkusije tog historijskog događaja.

Moderator okruglog stola bio je dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju, a na okruglom stolu izlagao je akademik Mirko Pejanović (Akademija nauka i umjetnosti BiH) o temi „Društveno-politička aktuelnost obilježavanja Dana nezavisnosti“, dok je prof. dr. Zijad Šehić (Filozofski fakultet) govorio o značaju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dr. Amir Kliko (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava) imao je izlaganje „Od dogovora u Karađorđevu do međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine“, mr. Edin Omerčić (Institut za historiju) izlagao je o temi „Trnoviti put nestandardnim kolosijekom: Bosna i Hercegovina u jugoslavenskoj krizi – historijska kronika“, a Jasmin Medić, MA (Institut za historiju), govorio je o temi „Politička i nacionalna polarizacija u Bosni i Hercegovini: Projekti 'regionalizacije'“.

U kontekstu društveno-političke i historijske aktuelnosti Dana nezavisnosti države BiH akademik Mirko Pejanović podsjetio je na značaj referenduma građana iz 1992. godine za daljnji razvoj državnosti BiH. Ukazao je na ključne događaje koji su doprinijeli izgradnji kapaciteta BiH kao države, prije i nakon disolucije bivše SFRJ, te izazove pred kojima se našla nova vlast, poslije prvih višestranačkih izbora 1990. godine, uključujući i opstrukcije tadašnjeg SDS-a pod Karadžićevim vodstvom. Akademik Pejanović je posebno istakao važnost donošenja odluke o održavanju referenduma građana radi izjašnjavanja o suverenom i nezavisnom statusu države BiH, a čiji je rezultat bio stjecanje međunarodnog subjektiviteta BiH i njenog priznanja od zemalja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih država svijeta, a potom i prijem u članstvo UN-a 22. maja 1992. godine. Ocijenio je kako velika izlaznost i pozitivno izjašnjavanje građana BiH na referendumsko pitanje svjedoče o njihovoj svijesti o državnosti njihove zemlje, kao i jedinstvenoj volji da njihova država stekne puni status državnosti, te da slijede tradiciju antifašizma unutar kojeg je u Drugom svjetskom ratu nastala BiH kao federalna državna jedinica.

Na značaj Dana nezavisnosti BiH i potrebu njegovanja državotvorne svijesti njenih građana ukazali su i profesor na Filozofskom fakultetu UNSA dr. Zijad Šehić, kao i direktor Instituta za historiju dr. Sedad Bešlija, koji su istakli kako prošlost društva postaje dio kulture, te da je pred BiH još puno toga što treba realizirati, uvažavajući savremena kretanja i vodeći argumentirani dijalog, bez primjesa revizionizma i pokušaja negiranja historijskih činjenica. Potcrtali su i ulogu međunarodne zajednice u očuvanju i daljnjem razvoju BiH kao funkcionalne i na evropskim standardima utemeljene države, uključujući otvaranje pitanja poput prevazilaženja dejtonskih ograničenja i potrebe za ustavnom reformom, te pitanja strukture i organizacije države, ekonomskih odnosa, saradnje sa susjedima i odgovora na još prisutne velikodržavne težnje.