Akademik dr. Mirko Pejanović održao predavanje povodom Dana državnosti BiH
Univerzitet u Sarajevu i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu su u srijedu 20. novembra 2019. godine organizirali predavanje kako bi obilježili jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Predavanje o temi „Značaj zasjedanja ZAVNOBiH-a za razvoj državnosti Bosne i Hercegovine“ održao je akademik dr. Mirko Pejanović, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu.
Prisutnima su se obratili rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj i dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr. Sead Turčalo.
Rektor prof. dr. Rifat Škrijelj je naveo da se danas, nažalost, u mnogim dijelovima BiH stanovništvo ne prisjeća ovog značajnog datuma za državu Bosnu i Hercegovinu.
„Ona generacija koja zaboravi 25. novembar kao Dan državnosti BiH, ta generacija jedino može biti odgovorna za nestanak Bosne i Hercegovine. Oni koji danas negiraju Dan državnosti, a primaju visoke plaće od države BiH, oni nikada neće uništiti Bosnu i Hercegovinu. Oni će samo davati doprinos da BiH jača“, istakao je rektor Škrijelj.
Dekan prof. dr. Sead Turčalo je dodao da značaj ZAVNOBiH-a za kontinuitet državnosti BiH nikada nije dovoljno naglašen, ali je činjenica da su tog datuma udareni temelji za modernu državu BiH.
Profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu akademik dr. Mirko Pejanović, izlažući o temi „Značaj zasjedanja ZAVNOBiH-a za razvoj državnosti Bosne i Hercegovine“ povodom predstojećeg 25. novembra – Dana državnosti BiH, govorio je o tri zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), s akcentom na prvo zasjedanje na kojem su, kako je kazao, postavljeni temelji državnosti BiH.
„Sa prvim zasjedanjem ZAVNOBiH-a 1943. godine u Mrkonjić-Gradu održana je skupština antifašista BiH. Mnogi od njih su došli iz krajeva gdje se već ratovalo i oni su tokom dva dana odlučivali i odlučili da njihova domovina dobije status federalne državne jedinice ravnopravne Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Crnoj Gori. BiH je nakon viševjekovne egzistencije pod tuđinskom vlašću, iako u svojoj teritorijalnoj i upravnoj cjelini, stekla državnost i uspostavila se kao federalna jedinica unutar demokratske Jugoslavije“, naveo je akademik Pejanović.
Istakao je da se tada BiH definirala kao državna federalna jedinica u kojoj će biti zagarantirana ravnopravnost svih naroda koji u njoj žive, a značajnu ulogu u uspostavljanju BiH kao ravnopravne jedinice u Jugoslaviji imao je Josip Broz Tito.
„Tito je tada rekao da su narodi BiH masovno učestvovali u narodnooslobodilačkom ratu i zaslužuju federalnu državnu jedinicu unutar Jugoslavije, ravnopravnu Srbiji i Hrvatskoj. Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a 1944. godine održano je u Sanskom Mostu u svojstvu skupštine, a donijeta je poznata deklaracija o pravima građana BiH. Na trećem zasjedanju u Sarajevu 1945. godine ZAVNOBiH je preimenovan u Narodnu skupštinu. Ta Narodna skupština će potom donijeti odluku o izboru Ustavotvorne skupštine koja dva mjeseca kasnije donosi prvi ustav BiH“, podvukao je akademik Pejanović.
Također se osvrnuo i na trenutnu političku situaciju u BiH i nerijetko osporavanje njene državnosti.