Promovirana knjiga „Šetnje po Šipovicama: Zavičajna poezija Ćamila Sijarića“ u izboru Faruka Dizdarevića

Promocija knjige „Šetnje po Šipovicama: Zavičajna poezija Ćamila Sijarića“ u izboru književnika i historičara kulture Faruka Dizdarevića upriličena je u četvrtak 31. oktobra 2019. godine u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu u organizaciji Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH.

Promociju posvećenu obilježavanju 30 godina od smrti književnika i akademika Ćamila Sijarića pozdravnim obraćanjem je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.
„Pisao je u znaku tragike ljudskog prolaženja; drugačije kazano, pisao je da će proći i ono što je dobro i ono što je loše, jer svi na kraju skončavamo u svojoj prolaznosti. Kao što reče i sâm Sijarić, život u svojim djelima posmatrao je sa njegove bolne strane, one gdje treba staviti lijek i zavoj. Nikada nije vjerovao u krhke građevine snova, jer je život za njega bio, kako je i sâm napisao, česma suza i svirala jauka. Napisao je bezbroj ljudskih sudbina, sitnih i krupnih, upečatljivih i običnih, ali posebno sjetno je pisao o svom rodnom Sandžaku, rekavši da, tamo gdje se teško živi, lijepo se govori i da je on samo taj lijepi govor pretvorio u retke“, naveo je rektor Škrijelj, te istakao da je Ćamil Sijarić crnogorsku i bosanskohercegovačku književnost učinio svjetski relevantnom, napravivši među njima neraskidivu sponu.
O knjizi su govorili promotori Hadžem Hajdarević, Kemal Musić i Gradimir Gojer, a moderator je bio Muharem Hamzić, sekretar Udruženja.

Hadžem Hajdarević je podsjetio da je Ćamil Sijarić dugi niz godina bio predsjednik Društva pisaca BiH, te istakao da vjeruje da će Ćamil Sijarić i svi veliki pisci bosanskog jezika uspjeti da nas povežu, okuraže i ohrabre da kroz njihovo djelo pokušamo u nekim budućim vremenima imati više razumijevanja za naše književne stvaraoce. „Na kraju krajeva jezik koji govorimo je primarno u književnom djelu, a ne gramatikama, pravopisima, rječnicima, nego prvenstveno u književnosti“, naglasio je Hadžem Hajdarević.

Govoreći o ovom izboru Sijarićevog stvaralaštva, Gradimir Gojer je istakao da priređivač Faruk Dizdarević ovom knjigom otkriva jedan novi svijet.
„Jedan svijet koji je izgleda Ćamila Sijarića pripremao za poetske suštine proze, jer su ove pjesme nastajale u raznim životnim dobima i one označavaju i rast Ćamila Sijarića kroz vrijeme“, kazao je Gojer, te dodao da je riječ o poetskom svijetu koji je životan koliko i domaštan, te da ga je Sijarić svojom poetskom imaginacijom dograđivao to do mjere da je stvorio jedan potpuno autentičan svijet koji ne robuje samo njegovom zavičaju.

Kemal Musić je ovim povodom napisao tekst „Šetnja po Šipovicama – šetnja po nebesima“, u kojem je opisao svoj jedini susret sa Ćamilom Sijarićem, te je govorio o ovom velikom piscu i njegovim djelima, kao i o zajedničkom zavičaju.

Autor izbora Sijarićeve poezije Faruk Dizdarević  je istakao da i u stručnim krugovima postoji mišljenje da je Ćamil Sijarić prozni pisac, dodavši da Sijarić jeste prozaista ali i da je poeziju pisao još od mladih dana.
„On je objavljivao poeziju. To nije  bila poezija koja se piše po sveščicama, nego je bila objavljivana po relevantnim časopisima. Ćamil Sijarić pisao je poeziju do, kako se kaže, posljednjeg dana“, rekao je Dizdarević, te naveo da je napravio izbor iz Sijarićeve zavičajne poezije koja je još manje poznata, koja nije bila objavljivana u časopisima. On je istakao da je Sijarićeva poezija izazvala veliko interesiranje i u stručnim krugovima te ju je opisao kao prekrasnu i izuzetnu, istakavši da ona govori o jednoj širokoj lepezi tema.

Stihove iz knjige „Šetnje po Šipovicama: Zavičajna poezija Ćamila Sijarića“ čitao je bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo gospodin Izudin Bajrović.

Promociji knjige prisustvovali su članovi porodice Ćamila Sijarića, Nj. e. gospodin Obrad Mišo Stanišić, ambasador Crne Gore u BiH, prorektorice Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Aida Hodžić i prof. dr. Maida Čohodar-Husić, te brojni članovi Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH.

Pripovjedač, romansijer, pjesnik Ćamil Sijarić je svojim opusom ostavio neizbrisiv trag u književnosti. Rođen je u Šipovicama kod Bijelog Polja 1913. godine, ostavši rano bez oba roditelja. Pohađao je Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je izbačen zbog političkih ubjeđenja. Gimnaziju je završio u Vranju, a pravo diplomirao u Beogradu. Od 1947. godine živio je u Sarajevu, gdje je do kraja radnog vijeka radio u literarnoj redakciji Radio-Sarajeva. Tragično je preminuo u saobraćajnoj nesreći 1989. godine.